Profesor: Rastrgana konstrukcija Vjesnika predstavlja veliku opasnost
PROFESOR s Građevinskog fakulteta u Zagrebu i član Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, Mario Uroš, komentirao je zastoj u uklanjanju teško oštećenog Vjesnikova nebodera. Radovi su zaustavljeni nakon kvara na specijaliziranom bageru s 50-metarskom rukom, jedinom stroju koji može dosegnuti vrh zgrade, zbog čega je Slavonska avenija zatvorena do daljnjega. Dodatnu opasnost predstavlja veliki betonski blok koji visi s vrha konstrukcije i prijeti padom, prenosi HRT.
"Zatvaranje Slavonske avenije bilo je neizbježno"
Profesor Uroš smatra da je zatvaranje jedne od najprometnijih gradskih ulica bila nužna i jedina moguća odluka. "U ovoj situaciji to je realna i jedina moguća opcija. Postoji opasnost i za promet i za ljude u okolici. Vidimo u kakvom je stanju konstrukcija i ne bi bilo mudro otvoriti cijelu Slavonsku za promet", poručio je. Podsjetio je kako su upravo najviši katovi predstavljali najveći izazov pri planiranju rušenja te da je za njih bilo potrebno nabaviti specijaliziranu opremu.
Veliki betonski element koji visi sa sjeverne strane nebodera izaziva zabrinutost, no Uroš pojašnjava kako najveća opasnost nije nužno za samu prometnicu. "Dodatni problem je što taj blok visi iznad postojeće konstrukcije pa bi njegov pad mogao dodatno urušiti sam neboder. Pozitivno je što se nalazi iznad armiranobetonske jezgre pa ne bi trebalo doći do veće štete čak ni ako padne", objasnio je. Naglasio je da bi taj dio ionako bio uklonjen tijekom rušenja, a zatvaranje Slavonske ostaje opravdano zbog mogućeg rasipanja krhotina.
Profesor: Rastrgana konstrukcija Vjesnika predstavlja veliku opasnost
Govoreći o stanju zgrade, Uroš je istaknuo da je njena sigurnost ozbiljno narušena još u požaru. "Konstrukcija je praktički rastrgana i cijelo vrijeme predstavlja veliku opasnost. Zato je cijelo područje ograđeno i poduzete su mjere osiguranja kako bi se spriječilo eventualno otkazivanje nosivih elemenata", rekao je. Dodao je kako su neki stupovi potpuno popucali, a uzorci materijala uzeti nakon požara bili su toliko oštećeni da su se dijelom raspadali već tijekom ispitivanja. Prema njegovim riječima, nije bilo nikakve sumnje da zgrada više nije sigurna za korištenje.
Kvar na bageru dopremljenom iz Nizozemske Uroš ne smatra neuobičajenim. "Problem je visina nebodera i zato je razumljivo da takvu opremu nemamo spremnu na lageru. Riječ je o vrlo specifičnom stroju", istaknuo je. Objasnio je da se kod ovako složenih zahvata uvijek mogu dogoditi nepredviđeni problemi te da se trenutak kvara nije mogao predvidjeti.
Profesor Uroš smatra da je cijeli ovaj slučaj važno upozorenje na stanje starijih visokih zgrada u Zagrebu. "Nedopustivo je da jedan kat gori deset sati. Osnovni problem ovog nebodera bila je nefunkcionalnost i nepridržavanje mjera zaštite od požara. To je nešto na čemu moramo poraditi jer u Zagrebu postoje i druge slične zgrade", zaključio je Uroš.