UKRAJINA od saveznika traži dodatnih 20 milijardi dolara kako bi učvrstila svoju trenutačnu prednost na bojištu nad Rusijom, potvrdio je visoki ukrajinski obrambeni dužnosnik za Politico.

"Svi vide da Rusija gori, a mi želimo da gori još više, ali za to nam je potrebno financiranje", napomenuo je dužnosnik koji je želio ostati anoniman. Zahtjev za dodatnih 20 milijardi dolara bit će predstavljen 18. lipnja na sljedećem sastanku Kontaktne skupine za obranu Ukrajine, poznate i kao Ramsteinski format, na kojem saveznici koordiniraju financijsku i vojnu pomoć Kijevu.

Prema izvorima upoznatima s razgovorima, o toj su temi tijekom niza sastanaka s predstavnicima Norveške, Švedske, Njemačke i Kanade razgovarali ukrajinski ministar obrane Mihajlo Fedorov i drugi vladini dužnosnici.

Na obranu troše oko 40 posto svog BDP-a

Pomoć Ukrajini bit će jedno od ključnih pitanja na srpanjskom summitu čelnika NATO-a u Ankari, na kojem će sudjelovati i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Ukrajinski obrambeni proračun za ovu godinu iznosi 4.4 bilijuna grivnji, odnosno oko 85 milijardi eura, a traženih 20 milijardi dolara bilo bi dodatak tom iznosu.

Ukrajina na obranu troši oko 40 posto svog BDP-a, što je najveći udio u svijetu. Prema podacima ukrajinskog ministarstva obrane, partnerske zemlje već su za ovu godinu obećale 38 milijardi dolara vojne pomoći. Dodatnih 20 milijardi približilo bi Ukrajinu cilju od 60 milijardi dolara bilateralne pomoći koji je postavio glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

Ako dodatna sredstva budu osigurana, Ukrajina ih planira iskoristiti za jačanje protuzračne obrane, povećanje doprinosa programu Prioritised Ukraine Requirements List, u okviru kojeg saveznici kupuju američko oružje za Ukrajinu, kao i za nabavu dodatnih dronova, streljiva, opreme za elektroničko ratovanje, sustava dugog dometa te za izravnu kupnju od ukrajinskih obrambenih tvrtki.

Posljednjih mjeseci pokrenuta višeslojna kampanja

Cilj je nastaviti sve razornije napade na Rusiju. Kijev je posljednjih mjeseci značajno unaprijedio tehnologiju dronova i projektila te pokrenuo višeslojnu kampanju.

Kratkodometni dronovi pretvorili su velik dio bojišta u područje u kojem je kretanje iznimno otežano, dok dronovi srednjeg dometa pogađaju ruske logističke i transportne mreže, uzrokujući sve veće probleme s opskrbom i gorivom. Istodobno, dronovi i projektili gađaju ciljeve duboko unutar Rusije, uključujući tvornice, rafinerije nafte, luke i druge strateške objekte.

"Ukrajinski besposadni sustavi uspješno djeluju na različitim razinama, od izvršavanja zadaća na prvoj crti bojišta do napada na ključne neprijateljske ciljeve stotinama kilometara unutar neprijateljskog teritorija", poručio je Zelenski na društvenim mrežama.

Visoki ukrajinski dužnosnik istaknuo je kako je pomoć ključnih saveznika poput Njemačke, Norveške i Nizozemske pomogla promijeniti dinamiku rata. Ukrajinski napadi potaknuli su ruskog predsjednika Vladimira Putina da zatraži jačanje sustava protuzračne obrane.

Stigla reakcija Rusije

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova kritizirala je ukrajinske zahtjeve za dodatnom financijskom pomoći. "Svaki put ista priča: 'Kijevu treba još novca.' Ako netko želi ilustrirati pojam političkog samoozljeđivanja, ovo je najbolji primjer", kazala je.

Ukrajina želi nastaviti graditi zamah protiv Rusije prije nego što Moskva uspije ponovno preokrenuti odnos snaga u svoju korist.

"Prilika se postupno zatvara. Rusija je brza i inovativna. Ako joj damo vremena da se ponovno prilagodi, mogli bismo izgubiti jedinu stvarnu priliku za završetak ovog rata kroz ozbiljne pregovore. A ako Rusija razvije vlastite dronove za napade iz dubine teritorija, to bi za nas bila katastrofa", upozorio je visoki ukrajinski dužnosnik.