STRUČNJACI upozoravaju na neobičan znak demencije koji se može očitovati kroz promjene u prehrambenim navikama, poput iznenadne i snažne želje za slatkom, masnom hranom ili ugljikohidratima. Iz britanskog Društva za Alzheimerovu bolest pojašnjavaju da su takvi simptomi povezani s frontotemporalnom demencijom (FTD), oblikom bolesti koji se često javlja u mlađoj životnoj dobi, piše Mirror.

Frontotemporalna demencija je progresivna bolest, što znači da se simptomi, koji su u početku blagi, s vremenom pogoršavaju. "Simptomi ovise o tome koji su dijelovi čeonih i sljepoočnih režnjeva mozga oštećeni", navode iz Društva. "U ranoj fazi, bihevioralni oblik FTD-a prvenstveno uzrokuje promjene u osobnosti i ponašanju osobe. Također može utjecati na raspoloženje i sposobnost pravilnog razmišljanja."

Jedan od znakovitih pokazatelja je gubitak inhibicije i neprepoznavanje što je prikladno ponašanje za vrijeme jela. Pogođene osobe, kako navodi Društvo za Alzheimerovu bolest, mogu "osjećati žudnju za slatkom, masnom hranom ili ugljikohidratima i zaboraviti na pristojno ponašanje za stolom. Moguće je i da više ne znaju kada prestati jesti, piti alkohol ili pušiti, ili mogu osjećati snažan poriv za tim radnjama."

Što je frontotemporalna demencija?

Stručnjaci iz Mana Medical Associates opisuju frontotemporalnu demenciju kao "skupinu poremećaja koji prvenstveno pogađaju čeone i sljepoočne režnjeve mozga, što dovodi do promjena u osobnosti, ponašanju i govoru".

Za razliku od Alzheimerove bolesti, FTD se obično javlja u mlađoj dobi. Upravo zato promjene u prehrambenim navikama mogu biti važno upozorenje članovima obitelji. Budući da su simptomi FTD-a drugačiji i manje poznati, rani znakovi često mogu proći neprimijećeno.

Osobe koje primijete da se nekontrolirano prejedaju slatkišima trebale bi o toj promjeni razgovarati sa svojim liječnikom. Iako se takvo ponašanje može pripisati nedostatku volje, zapravo može biti znak ozbiljnije bolesti.

Ostale promjene u ponašanju

Osoba s bihevioralnim oblikom FTD-a može imati poteškoća s koncentracijom, planiranjem, organizacijom i donošenjem odluka, što se prvo može primijetiti na poslu ili u upravljanju financijama. Ponašanje može postati društveno neprikladno, a osoba može djelovati impulzivno, primjerice davanjem neosjetljivih komentara, neprimjerenim gestama u javnosti ili iskazivanjem agresije.

Može doći i do gubitka empatije, odnosno sposobnosti razumijevanja tuđih osjećaja, što se očituje kao manjak obzirnosti, gubitak interesa za druženje i općenito manje prijateljski stav. Osoba također može izgubiti motivaciju za aktivnosti u kojima je prije uživala, imati smanjen smisao za humor ili se čak smijati tuđim nevoljama, što može djelovati bešćutno, iako je riječ o simptomu bolesti.

Česta su i ponavljajuća ili opsesivna ponašanja, poput ponavljanja istih fraza, gomilanja predmeta ili zaokupljenosti točnim vremenom. Ponekad se mogu javiti i novi, opsesivni interesi, poput glazbe ili duhovnosti. FTD također može utjecati na osjetljivost na fizičke podražaje poput temperature, zvukova, pa čak i boli.

Nedostatak svijesti o bolesti kao prepreka

Većina ljudi s bihevioralnim oblikom FTD-a nije svjesna svojih simptoma. "Te promjene umjesto njih često prvi primijete najbliže osobe", dodaju iz Društva za Alzheimerovu bolest. Zbog toga oboljeli rijetko smatraju da im je potrebna liječnička pomoć i mogu je odbijati čak i na prijedlog drugih, što dovodi do značajnih kašnjenja u postavljanju točne dijagnoze.