ODLUKA Srbije da povuče sporne pravosudne reforme ponovno je pokrenula raspravu unutar Europske unije o ravnoteži između strateškog angažmana i demokratskih standarda, otkrivajući duboke podjele oko toga je li Beograd učinio dovoljno da oživi svoju kandidaturu za članstvo.

Europska komisija pokušava potaknuti srpski pristupni put i već bi u srijedu mogla predložiti otvaranje Klastera 3, no prijestolnice EU-a i dalje su nesložne oko toga jesu li nedavne mjere dovoljne da nadoknade šire demokratsko nazadovanje, piše Euronews.

Neslaganje država članica

Europska komisija danas je državama članicama predstavila interni dokument u kojem objašnjava zašto smatra da nedavne reforme u Srbiji opravdavaju otvaranje Klastera 3 u pristupnim pregovorima, čije otključavanje Beograd priželjkuje nakon godina zastoja.

U dokumentu od 3. srpnja, u koji je Euronews imao uvid, navodi se kako Komisija vjeruje da je Srbija ispravila "nazadovanje" utvrđeno ranije ove godine i poduzela korake za jačanje Ureda tužitelja za organizirani kriminal. Ipak, priznaje se da je "daljnji rad još uvijek potreban u pravosudnom i tužiteljskom sustavu".

Međutim, razgovori s više od deset diplomata, dužnosnika EU-a i stručnjaka upućuju na to da najnoviji potez Srbije nije znatno premostio jaz među državama članicama, čija je jednoglasna potpora nužna za nastavak pristupnog procesa.

Dok jedni smatraju da im treba odati priznanje za provedbu preporuka Venecijanske komisije, drugi tvrde da ukidanje reformi ne može poništiti godine demokratskog nazadovanja i stalnu zabrinutost oko neovisnosti pravosuđa, korupcije i vladavine prava. Rasprava je dobila na težini i nakon najave Vučića da se namjerava povući s dužnosti i raspisati izbore u iduća tri do četiri mjeseca.

Strateško balansiranje

Najnovija rasprava potaknuta je odlukom Beograda da ukine paket kontroverznih pravosudnih zakona, donesenih u veljači i poznatih kao Mrdićevi zakoni, nakon oštrih kritika Venecijanske komisije, savjetodavnog tijela Vijeća Europe.

Taj preokret pozdravila je europska povjerenica za proširenje Marta Kos, opisavši ga kao "važan korak u pravom smjeru". I predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da bi Srbija mogla napredovati u pregovorima ako provede reforme, dok je predsjednik Europskog vijeća António Costa nedavno sugerirao da bi usklađivanje s preporukama Venecijanske komisije moglo pomoći procesu.

Iza tih javnih izjava krije se nijansiranija rasprava. Nekoliko dužnosnika EU-a tvrdi da je održavanje dijaloga s Beogradom strateški važno, unatoč demokratskim nedostacima Srbije i njezinom odbijanju da se pridruži sankcijama EU-a protiv Rusije.

Iz perspektive Komisije, prekid angažmana nosi rizik slabljenja utjecaja EU-a na Zapadnom Balkanu. No, taj pristup nije općeprihvaćen. Jedan diplomat EU-a tvrdi da nepriznavanje opipljivog napretka riskira pretvaranje Srbije u "sljedeću Sjevernu Makedoniju", zemlju koja je unatoč reformama godinama blokirana na putu prema EU.

Drugi, pak, nisu uvjereni, tvrdeći da nagrađivanje postupnog napretka prije temeljnih promjena potkopava vjerodostojnost samog procesa proširenja.

Vladavina prava

Nekoliko diplomata istaknulo je da se rasprave o Klasteru 3 ne mogu odvojiti od zabrinutosti oko Klastera 1, koji pokriva temelje pristupnog procesa, uključujući vladavinu prava i neovisnost pravosuđa. Ukazali su na povjerljivu procjenu Komisije koja je kružila među državama članicama početkom 2025. godine, opisujući je kao jednu od najkritičnijih ocjena napretka Srbije posljednjih godina. 

Njihov je argument jasan: Srbija ne može vjerodostojno napredovati u ekonomskim poglavljima ako se i dalje bori s temeljima pristupnog procesa. "Ukidanje zakona je dobrodošlo. Ali to ne znači da je Srbija odjednom spremna za napredak. To jednostavno vraća zemlju tamo gdje je bila prije", rekao je jedan diplomat.

Procurjela verzija procjene Komisije, u koju je Euronews imao uvid, ističe trajne nedostatke u neovisnosti pravosuđa, ali i širi obrazac zabrinutosti. Ukazuje na manjkavosti u demokratskom upravljanju i spominje val prosvjeda nakon urušavanja nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu u studenom 2024., u kojem je poginulo 16 ljudi.

U izvješću se navodi da sigurnost prosvjednika nije uvijek bila zajamčena te se izražava zabrinutost zbog sporosti istraga o katastrofi i korupciji. "Urušavanje i nedostatak napretka u istragama i dalje potiču percipirani nedostatak odgovornosti i transparentnosti u vladinim infrastrukturnim i građevinskim projektima", stoji u dokumentu.

Ostavka otvara nova pitanja

Vučićeva najava da se namjerava povući s dužnosti dodala je još jedan sloj nesigurnosti u već osjetljivu raspravu u Bruxellesu. 56-godišnjak, koji dominira srpskom politikom više od desetljeća, rekao je da će odstupiti nakon dva predsjednička mandata, ali još nije odlučio hoće li se kandidirati za premijera.

"Pravilno funkcioniranje demokratskih institucija u srži je pristupnog procesa Srbije EU-u", rekao je glasnogovornik Komisije za Euronews, dodajući da će Bruxelles pozorno pratiti sve buduće izbore. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da se Vučićeva najava ne treba tumačiti kao dokaz šireg demokratskog otvaranja.

Antigona Imeri, stručnjakinja za Zapadni Balkan u Centru za europske političke studije, tvrdi da ostavku treba promatrati kao taktički politički manevar. "To bi trebalo upaliti alarm", rekla je, tvrdeći da bi taj potez u konačnici mogao konsolidirati, a ne smanjiti Vučićev utjecaj.

Berta López Domènech, analitičarka u Europskom centru za politiku, smatra da bi Vučić mogao tražiti mjesto premijera, što bi mu omogućilo da zadrži političku kontrolu. "Predstavlja se kao netko tko sluša narod. Ali on se više ne može kandidirati za predsjednika. Postati premijer omogućilo bi mu da zadrži vlast", rekla je.

Poznata dilema

Demokratska putanja Srbije samo je jedan dio jednadžbe. Odbijanje zemlje da se uskladi sa sankcijama EU-a protiv Rusije, njezini bliski odnosi s Moskvom i rastuće veze s Kinom i dalje kompliciraju pristupne pregovore.

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula nedavno je upozorio da je Srbija, za razliku od Crne Gore i Albanije, doživjela "stalnu eroziju političkih prava i građanskih sloboda". Vučić je zadržao bliske veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što je izazvalo kritike šefice vanjske politike EU-a Kaje Kallas.

Srpski dužnosnici, s druge strane, smatraju da Bruxelles ne primjenjuje iste standarde na sve. Bivša premijerka Ana Brnabić nedavno je za Euronews izjavila da se Srbija suočava s "dvostrukim standardima", ukazujući na preporuke ODIHR-a za izbornu reformu.

"Ako pogledate druge zemlje kandidatkinje koje također imaju preporuke ODIHR-a o poboljšanju izbornih uvjeta, od njih se ne traži da provedu ijednu od njih, a već su otvorile sve svoje klastere", rekla je. "Ne odustajemo. Nastavit ćemo se boriti, radit ćemo još više, ali važno je da predstavimo ne samo planove već i rezultate."