DAN NAKON što su pronađeni ostaci zrakoplova Cessna T303 koja se u četvrtak srušila kraj Vaganskog vrha na Velebitu i dalje je neodgovoreno glavno pitanje - tko je kriv za pogibiju četvorice iskusnih pilota. Činjenice govore da je zrakoplovom upravljao jedan od četvorice iskusnih pilota te da su letjeli njima dobro poznatom rutom.

Tijela pronađena pokraj olupine Cessne: Posmrtni ostaci izvlačit će se danima

Prema dostupnim podacima, kontroli leta nisu prijavili nikakve poteškoće tijekom leta, a nije ni sporno vrijeme restrikcije iznad zone u kojoj je vojska ranije najavila zabranu "civilnog letenja", a koja je navodno toga dana trajala do 15 sati. Koliko je poznato u javnosti, nesreća se dogodila nakon toga vremena što znači da su, u slučaju da su i ušli u zonu u kojoj je ranije bilo zabranjeno letenje za civilne zrakoplove, to učinili nakon isteka zabrane.

Vlasnik Cessne prstom uperio u kontrolu leta

Vlasnik Cessne T303 koja se prije šest dana srušila na južnom Velebitu, Josip Crnčević, danas je Slobodnoj Dalmaciji rekao da je suludo što je kontrola letenja dozvolila odnosno "prisilila" pilota koji je upravljao Cessnom, da se spuste ispod visine leta koja je sigurna za prelet preko Velebita.

"Na žalost, dogodilo se ono što se ni po kakvoj logici nikako ne smije raditi, a to je da ih je kontrola leta točno iznad Vaganskog vrha prisilila da se s osam tisuća stopa spuste na šest, pa čak i niže. To se jednostavno nije smjelo dogoditi", rekao je Crnčević i pitao zašto kontrola leta nije Cessnu skrenula s rute prema Zadru ako je već postojala odredba kontrole letenja prema kojoj je direktna ruta prema Zadru bila zabranjena iz pravca kojim je Cessna letjela.

Crnčević smatra da kontrola leta i vojska nastoje sa sebe skinuti svaku odgovornost. Također, pita zašto je oblasna kontrola leta u Zagrebu dozvolila da Cessna leti preko Velebita prema Zadru umjesto da je avion odredbom kontrole leta skrenut s te rute prema Šibeniku pa otuda prema Zadru.

Kasnije tijekom dana nismo uspjeli ostvariti kontakt s vlasnikom srušene Cessne, a neslužbeno doznajemo da je Crnčević zamoljen da medijima više ne daje izjave sve dok istraga ne bude potpuno gotova.

"To je opasan presedan"

Na Crnčevićeve optužbe u kontroli leta nisu htjeli odgovarati te su nas uputili na Odjel za istraživanje zrakoplovnih nesreća kojim rukovodi glavni zrakoplovni istražitelj, Dinko Vodanović.

Naime, u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe (HKZP) kažu da je nesreća na Velebitu i sve ono što je vezano uz okolnosti pod kojima se dogodila, u potpunoj nadležnosti Odjela za istraživanje zrakoplovnih nesreća pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture (MMPI). Glasnogovornica HKZP-a Olivera Ilijaš, rekla nam je da je kontrola letenja dostavila sve tražene i relevantne informacije te bi "bilo suvišno i neozbiljno" špekulirati o uzroku pada aviona.

Glavni istražitelj za zrakoplovne nesreće Dinko Vodanović, rekao nam je da su Crnčevićeve optužbe uvredljive za njega, za njegov Odjel i ljude koji u njemu rade, za kontrolu leta i za MORH te predstavljaju "opasan presedan u povijesti hrvatskog zrakoplovstva".

Kontrola leta nije dala nikakvu naredbu

Vodanović pri tom ističe da je nečuveno da vlasnik aviona optužuje i upire prstom unatoč tome što nije detaljno upoznat s materijom i što nije prisustvovao preslušavanju snimke komunikacije kontrole leta i posade srušene Cessne.

"Istraga još traje i sa činom pronalaženja aviona ona nije završena. Razumijem gospodina Crnčevića, jer radi se o njegovom zrakoplovu i njegovim kolegama od kojih su dvojica bili i moji dobri prijatelji i suradnici. Mogu shvatiti da je rezigniran i da je tužan zbog gubitka prijatelja, ali direktno optuživanje kontrole leta ne dolazi u obzir. Nije bio prisutan kada se slušala snimka komunikacije i ne može znati što se dogodilo", rekao nam je Vodanović.

Također nam je rekao kako prikupljeni podaci govore da je preporuka kontrole leta posadi Cessne bila takva da je zrakoplov imao najmanje tisuću stopa (preko 300 metara) vertikalnog zračnog prostora što je bilo dovoljno da zrakoplov ne prekrši zonu zabrane letenja i da istovremeno sigurno preleti preko Velebita. Podsjetimo da je vojska toga dana imala aktivnu zonu zabrane letenja od 6.500 do 16.500 stopa (otprilike oko 1.980 do 5.030 metara).

Zona zabrane letenja nema veze s nesrećom

Dodao je da je Cessna letjela po pravilima vizualnog letenja (VFR) te da se u trenutku nesreće nalazila u tzv. nekontroliranom zračnom prostoru odnosno prostoru koji nije kontrolirano vođen. To konkretno znači da se odluke donose u zrakoplovu dok je uloga kontrole leta da kapetanu zrakoplova omogući informacije koje će mu pomoći da donese kvalitetnu odluku te da odluči hoće li ili neće nastaviti let željenom rutom.

Vodanović kaže da je čak i uvjetima instrumentalnog letenja (IFR) pilot taj koji donosi odluku, dok je uloga kontrole letenja da asistira pilotu odnosno kapetanu zrakoplova kako bi let bio siguran i kako bi završio na željenom odredištu.

Glavni zrakoplovni istražitelj napominje da vojno letenje i zona zabrane letenja nema apsolutno nikakve veze s nesrećom ističući da istraga još nije završena te je vrlo neozbiljno bilo koga okrivljavati i upirati prstom u bilo koga. Zaključuje kako je pred njegovim uredom opsežan posao analize podataka prikupljenih tijekom pretrage te svega onoga što je njegovom uredu trenutno dostupno, a vezano je uz velebitsku nesreću. Tu je i radarski zapis kobnog leta koji se tek mora analizirati.

Posao utvrđivanja uzroka nesreće dodatno je otežan činjenicom da Cessna nije imala tzv. crnu kutiju (što prema zakonu nije ni trebala imati), međutim kvalitetnom analizom ostalih dostupnih podataka istražitelji bi trebali doći do odgovora na koji ćemo pričekati sigurno još nekoliko mjeseci, ako ne i godina.

I.K.
Foto: MUP