Foto: Davor Puklavec/PIXSELL, Index

TEHNIČKI ministar Zlatko Hasanbegović nastavlja provoditi pravno dvojbenu samovolju na području hrvatske kulture. Najnoviji Hasanbegovićev potez, koji je u javnost dospio prije nekoliko dana, je odluka o tome da odbije zahtjev Grada Rijeke da se Marina Blaževića imenuje intendantom Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.

> Grad Rijeka: Odbijanje našeg intendanta je Hasanbegovićev zadnji profašistički totalitarni udarac

Osim što je već godinu dana na poziciji v.d. intendanta HNK u Rijeci, Blažević je izvanredni profesor na Odsjeku za dramaturgiju Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i gostujući profesor na Columbia University – School of the Arts u New Yorku; predaje teoriju i povijest kazališta i drame, studije izvedbe i postdramsku dramaturgiju na ADU, dramaturgiju opere na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te izborne kolegije u području dramaturgije i teorije izvedbe na Doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Usto, Blažević je sudjelovao na mnogobrojnim međunarodnim teatrološkim i izvedbeno-studijskim konferencijama, održao predavanja i seminare na brojnim vodećim sveučilištima u svijetu (Stanford, Yale, RMIT, Brisbane, Roehampton, Kingston, Wisconsin-Madison, Utrecht, Aberystwyth, Buffalo, Northwestern, Copenhagen, De La Salle, University of Philippines, Operahögskolan Stockholm) te objavio preko pedeset znanstvenih i stručnih članaka u vodećim svjetskim i regionalnim časopisima te ključnim knjigama u području izvedbenih studija, dramaturgije i postdramskog.

U intervjuu za Index, Blažević je kazao kako je Hasanbegovićeva odluka protuzakonita te kako se radi o napadu na projekt Rijeke kao europske prijestolnice kulture.

Kako biste ocijenili rad ministra kulture Zlatka Hasanbegovića u ovome mandatu?

"Mislim da je to najveća katastrofa koja se mogla dogoditi kulturi. S obzirom na to da puno radim u inozemstvu i putujem, mogu reći da je imidž hrvatske kulture i države do te mjere urušen – da ne kažem devastiran – da se sljedeći ministar kulture, bio on iz opcije lijevog ili desnog centra, mora odmah distancirati od tehničkog ministra Hasanbegovića. U suprotnom, bojim se, bit će ugroženi nacionalni interesi. Oni se ne manifestiraju samo u sferi politike i ekonomije, već i u sferi kulture i identiteta".

S jedne strane, riječ je naravno o svjetonazorskim stavovima te osobe, njegovim naizgled slučajnim foto performansima, ali i sasvim konkretnim potezima na području kulturne politike, iz kojih je evidentno da hrvatsku kulturu ne doživljava kao nacionalno reprezentativnu, što ona naravno također mora biti, nego zapravo kao nacionalističku".

Smatrate li da u ovoj odluci postoji i osobni element ili su razlozi u pozadini odluke više svjetonazorske prirode?

"Ja tu osobu uopće ne poznajem, što mi je drago. Djelujem na hrvatskoj kulturnoj sceni i u humanističkim znanostima već 20 godina, a nikad nisam čuo za bilo kakvu aktivnost u području kulture, kulturno-djelatnička stvaralaštva sada već, na sreću, tehničkog ministra Hasanbegovića.

Ako govorimo o sasvim osobnoj dimenziji cijele priče, meni je zapravo drago da je on učinio ovako politički nesmotren potez, jer biti potvrđen od strane takvog ministra za mene bi značilo da u nečemu kao intendant i ravnatelj Opere HNK u Rijeci vjerojatno temeljno griješim".

Zbog čega smatrate da se radi o nesmotrenom potezu?

"Pa mene sad već zadnjih 7 mjeseci, otkada imamo takvog ministra i takvu zamjenicu ministra Anu Lederer, zapravo u najmanju ruku čudi do koje mjere, kada izvode poteze i provode svoju ultrakonzervativnu i kriptofašističku politiku, nisu u stanju u svojim obračunima s neistomišljenicima postupati tako da ih se ne može lako pobiti u svemu što kažu i svemu što naprave. Dakle, moj program je odbijen s obrazloženjem da u njemu nema svega onoga čega zapravo ima, i što se može rečenicu po rečenicu dokazati. To je prva stvar, skoro da bi mi bilo draže da su pronašli neki razlog oko kojega bih se morao više namučiti da osporim njihovu odluku. To bi podrazumijevalo da u njihovom postupanju postoji neka inteligencija, neki respekt prema kulturnoj hrvatskoj javnosti. Drugo, mislim da je nevjerojatno neinteligentno donijeti takvu odluku u ovom političkom trenutku neposredno pred izbore. Odluku koja je protuzakonita i koja je neutemeljena. Koju se, k tome, donosi protiv odluke Gradskog vijeća grada koji je proglašen europskom prijestolnicom kulture. I to u danima u kojima predsjednik HDZ-a, navodno reformiranog, pokušava promovirati tu stranku kao proeuropsku.

Da kojim slučajem ministar Hasanbegović ili doministrica Lederer budu novi ministri kulture, mislim da će učiniti sve da sruše program i projekt Rijeke kao europske prijestolnice kulture".

Smatrate li ovu odluku kojom se odbijaju Vaš program i Vaše imenovanje uvod u rušenje projekta Rijeke kao europske prijestolnice kulture?

"Mislim da je u dosadašnjem postupanju to jasno. HNK u Rijeci je druga ili treća najveća kulturna ustanova u Hrvatskoj. Po broju zaposlenika, po budžetu, po opsegu programa. Kad rušiš program te ustanove, kad osporavaš pravo osnivača – a to je Grad Rijeka – da odlučuje o upravi te ustanove, onda je potpuno jasno koje su zapravo namjere. To možeš raditi ili iz potpuno osobnih razloga, što bi politički bilo neopisivo naivno i opet neinteligentno, ili to zapravo radiš jer imaš ideološki problem s jednim gradom, stanovnicima tog grada i regije te s tom izbornom jedinicom.

Ono što bih htio reći, Rijeka je grad od oko 130.000 stanovnika, a HNK Rijeka je u 2015. imao preko 104.000 posjetitelja, mislim da to dovoljno govori koliko Riječanima znači to.
Pokretanje postupka protiv ovog Rješenja ovisi o Gradu Rijeci,hoće li Grad i Gradonačelnik prihvatiti tu odluku, ili će ju – s obzirom da je riječ o nezakonitoj odluci – ignorirati. Zapravo, nije odbijena moja kandidatura, već odluka Gradskog vijeća Rijeke. To je direktan napad na Gradsko vijeće grada koji je europska prijestolnica kulture.

Čak i kad bi se u Rijeci raspisao novi natječaj, ja bih se na taj natječaj javio", zaključuje Blažević u intervjuu za Index.

Hasanbegović u programu pronašao niz nedostataka

Hasanbegović u obrazloženju odluke, između ostaloga, navodi kako odbija zahtjev Grada Rijeke da se Marina Blaževića imenuje intendantom Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka zbog toga što u četverogodišnjem programu nedostaje "sagledavanje konteksta suvremene hrvatske i europske i kulturne produkcije" te zbog toga što predloženi program "ne uspijeva balansirati između tradicionalnog i suvremenog koncepta nacionalnoga kazališta, lokalnog i globalnog, hrvatskih i inozemnih autora" te "autorskog i klasičnog pristupa".

Temeljni problem predloženog programa, piše u Rješenju koje potpisuje Hasanbegović, očituje se u tomu što je osmišljen kao program regionalnog kazališta za mlade... a ne kao program suvremenoga nacionalnoga kazališta države članice Europske unije.

Rješenje Ministarstva kulture u nastavku možete pročitati u cijelosti.

Blažević je danas objavio i reagiranje na Rješenje tehničkog ministra Hasanbegovića, u kojemu točku po točku pobija "manjkavosti" programa koje aktualni ministar navodi.

Izjavu Marina Blaževića povodom Odbijenice tehničkog ministra kulture u nastavku također prenosimo u cijelosti.

Blažević: Hasanbegović krši zakon

"I studentu prava jasno je da tehnički ministar kulture krši zakon, naime članak 4. Zakona o postupku primopredaje vlasti, koji jasno kaže da od dana raspisivanja izbora Vlada ne smije donositi odluke o imenovanjima na dužnost. Tehničkom ministru kojemu su i ustavne odredbe floskule to zacijelo nije problem, pa neka se njegovim proizvoljnim interpretiranjem Ustava i evidentnim kršenjem zakona bave birači i drugi političari. Osvrnut ću se samo na obrazloženje odluke u kojem tehnički ministar uporno tvrdi da u mojem intendantsku programu nema svega onoga čega naravno – ima. Pozabavimo se, dakle, njegovim lažima.

Prvo, tehnički ministar laže kada tvrdi da u uvodnom dijelu predloženog programa "izostaje i sagledavanje konteksta suvremene Hrvatske (a time podrazumijevajući i europske) kulturne produkcije". Naime, čitav četverogodišnji program djelovanja HNK Ivana pl. Zajca osmišljen je i obrazložen upravo u kontekstu projekta Europske prijestolnice kulture te je u zaključnoj godini mandata integriran u program EPK Rijeka 2020, što je jasno naglašeno već u prvoj rečenici, a potom sustavno provedeno kroz preostalih gotovo stotinu stranica programa riječkog HNK. Da tehnički ministar kulture međutim smatra kako riječki i europski projekt i program Prijestolnice kulture zapravo nisu dovoljno ili uopće "hrvatski", vidljivo je u sljedećoj njegovoj tezi, da se navodno "pozicija i uloga HNK pl. Zajca promatra (...) isključivo u kontekstu riječke kulturne produkcije kao luke različitosti".

Tehnički ministar kulture očigledno je zaboravio, ili nije shvatio, da je službena tema čitavog programa i projekta EPK Rijeka 2020. upravo "luka različitosti", kao i da je Europska prijestolnica kulture najznačajnija kulturna inicijativa Europske unije. Također, tehnički ministar ignorira činjenicu da je Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca osnivač i vlasnik Grad Rijeka, koji za rad tog kazališta godišnje izdvaja, ugrubo, 41.000.000 kuna, nasuprot 1.550.000 kuna koliko je za program i investicije u 2016. godini odsjeklo Ministarstvo kulture. Potpuno je stoga jasno da će intendantski program riječkog HNK u prvome redu polaziti upravo od interesa "riječke kulturne produkcije" koji su, prema proceduri izbora intendanta HNK Ivana pl. Zajca, definirani u "Osnovnom programskom i financijskom okviru za razdoblje od 2017. do 2020. godine", a koji uoči svakog raspisivanja natječaja za izbor intendanta, temeljem ovlasti koje mu daje Zakon o kazalištima, donosi Gradonačelnik Rijeke. Iz svega navedenog može se dakle zaključiti samo da tehnički ministar uopće nije upoznat s procedurom izbora intendanta uopće te osnivačkim aktima riječkog HNK, da riječku kulturu zapravo ne smatra i hrvatskom kulturom te da projekt Rijeke – Europske prijestolnice kulture u njegovu sadržajnom i idejnom smislu zapravo odbacuje jer nije "europski" u onom smislu u kojem tehnički ministar, pa onda valjda i tehnička Vlada, zapravo shvaćaju "Europu".

Hasanbegovićevi mentori - Karamarko i Pavelić

A kako oni shvaćaju Europu te kakvom u njoj vide Hrvatsku razvidno je iz zamjerke da se u četverogodišnjem intendantskom programu riječkog HNK  "kontekst suvremene Hrvatske (a time podrazumijevajući i europske) kulturne produkcije" navodno "doživljava subjektivno" kao "lukobran liberalnog, pluralnog, svjetovnog i progresivnog društva". Drugim riječima, ideje i politike realizacije "liberalnog, pluralnog, svjetovnog i progresivnog društva" mogu biti samo "subjektivni doživljaj" pojedinca, dok bi, mračnom logičkom inverzijom koju zastupa Hasanbegović, ideja i politika konzervativnog, klerikalnog, nacionalističkog i totalitarnog društva zapravo morale postati i ostati objektivna (naravno povijesno ukorijenjena) činjenica, u kojoj su drugačije ideje i politike obilježene kao "subjektivni doživljaji" kojima je mjesto, kako je propagirao Hasanbegovićev suvremeni mentor Karamarko, među "četiri zida" prigušenog privatnog života. Drugi pak Hasanbegovićev mentor, onaj povijesni, Ante Pavelić, za takve je nepoćudne "subjekte" i "doživljaje" gradio koncentracijske logore.

Drugo, tehnički ministar laže da se u intendantskom programu HNK Ivana pl. Zajca ne balansira između "tradicionalnog i suvremenog koncepta nacionalnoga kazališta, lokalnog i globalnog, hrvatskih i inozemnih autora". Najprije, čitav četverogodišnji program riječkog HNK sastavljen je upravo kao promišljanje suodnosa "tradicionalnog i suvremenog, lokalnog i globalnog, hrvatskih i inozemnih autora". Problem je, međutim, što tehnički ministar evidentno nije ni kazališno, ni komparativno-književno, ni sociološki, niti kulturološki kompetentan da bi se uopće upuštao u evaluaciju obrazloženja smjernica programa i predloženih predstava tekstova njemu valjda beznačajnih autora (nedovoljno "hrvatskih", ili "inozemnih", ili oboje, ili zapravo svejedno?) kao što Shakespeare, Bulgakov, Moliere, Bergman, Pirandello, Fo, Dostojevski, Gombrowicz, Nazor, Andrić, Kamov, Krleža, Ivana Sajko ili Daša Drndić. Koga biste od njih, ministre Hasanbegoviću, izbacili iz lektire? Čije knjige spalili? Koga zatvorili u Karamarkovu "sobu", da ne pomislimo nešto još gore?

Glede pak "balansiranja autorskog i klasičnog pristupa", što reći nego se grohotom nasmijati. Zar Paolo Magelli ili Lary Zappia ili Ivica Buljan ili Ivica Boban ili Oliver Frljić nisu "autori" kada režiraju predstavu prema dramskome tekstu? Zar tako nespretno zvano "autorsko kazalište" nije već "klasično", kad već jest nastalo godinama prije nego li se i Krležin i Georgija Para "Kristofor Kolumbo", 1973. godine, otisnuo prema Lokrumu u antologijskoj ujedno "autorskoj" i "klasičnoj" predstavi hrvatskoga glumišta? Ili je možda ove rečenice tehničkome ministru diktirala njegova tehnička zamjenica, Ana Lederer, koja na izdisaju sramotna revizionističkog tehničko-zamjenskog mandata grabi posljednje dane za otužni osvetnički "performans" i pritom teatrološki toliko krupno griješi i olimpijski bahato laže da je Ryan Lochte spram nje tek plivački početnik.

Dokaz šokantne nekompetentnosti tehničkog ministra

Treće, tehnički ministar laže da sam predložio program "osmišljen zapravo kao program regionalnoga kazališta za mlade, posebice u svom dramskom segmentu". Najprije, on evidentno ponovo nije upoznat sa statutom riječkog nacionalnog kazališta, a niti s već spomenutim "Osnovnim programskim smjernicama HNK Ivana pl. Zajca" koje određuju Kazališno vijeće i Gradonačelnik Rijeke, a u kojem jasno stoji da od četiri premijere Hrvatske i Talijanske drame po jedna mora biti za djecu, a jedna za mlade. Usto, dokaz je zapravo šokantne nekompetentnosti tehničkog ministra i tvrdnja da je program koji najavljuje izvedbe Wagnerovih "Tristana i Izolde", Strausove "Elektre", Bachove Mise u h-molu, Šostakovičeve 13. "Babi Yar" simfonije, "Žar-ptice" Igora Stravinskog, Verdijeva "Don Carlosa" i "Otella" - tek program "regionalnog kazališta za mlade"!?

Četvrto, tehnički ministar laže kad zamjera "izostanak svake ideje ili projekcije razvoja ansambla u sve tri umjetničke grane". Najprije, Hasanbegović nehotice ili planski već ukida Talijansku dramu, kao četvrtu i specifičnu umjetničku granu HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. To je valjda ta njegova "ideja novog ustroja". Potom, obmanjuje javnost jer je i ideja i projekcija razvoja svake od četiri umjetničke grane sastavni dio uvodnog teksta u program svake grane, a potom i zasebnog poglavlja "Kadrovski plan ostvarenja predloženog programa". Posebna je pak pažnja posvećena upravo projekciji razvoja ansambla orkestra, zbora i solista, za koju tehnički ministar tvrdi da nedostaje, a onome što je valjda preskočio usto daje ocjenu "suštinskog nerazumijevanja". Interesantno je da se osoba koja je postala ministrom kulture bez ikakvih kvalifikacija u području kulture, hrvatske ili bilo koje druge, uopće usuđuje procjenjivati "terminološku preciznost" u program koji je sastavio izvanredni profesor na Akademiji dramske umjetnosti i Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, gostujući izvanredni profesor na Umjetničkoj školi Sveučilišta Columbia u New Yorku, međunarodni istraživač-suradnik na projektu "Novomedijske dramaturgije" Sveučilišta New South Wales u Sydneyu, gost-predavač ili voditelj master-seminara na sveučilištima Yale, Stanford, Victorian College of Arts u Melbourneu; dramaturg i direktor globalnog projekta Fluid States svjetske organizacije Performance Studies international, i tako dalje.

Laži o opsegu i izvedivosti programa

Peto, tehnički ministar u pravo je kada tvrdi da se "međunarodno pozicioniranje i recepcija ne postižu angažiranjem tek nekoliko gostujućih umjetnika" u Operi, no naravno da laže kada insinuira da su to jedini pokazatelji internacionalizacije opernog programa. Mogla bi mu možda njegova tehnička zamjenica ispričati kada je to, u vrijeme njezine intendanture, zagrebački HNK snimio jednu jedinu hrvatsku ili stranu operu za međunarodne diskografske kuće (u Rijeci snimamo četiri u dvije godine, pa čak i po prvi puta "Eru s onoga svijeta"); kada je zagrebački HNK Ane Lederer pokrenuo Međunarodno natjecanje mladih opernih pjevača i nazvao ga imenom Zinke Kunc Milanov; jesu li ikada uspjeli u zagrebački HNK dovesti ijednu opernu umjetnicu ili umjetnika ranga svjetske super-zvijezde kao što je Sumi Jo?
 
Šesto, tehnički ministar laže da program "nije realističan" odnosno da je "neizvediv u opsegu u kojemu je prezentiran". Financijski plan, detaljno razrađen za svaku godinu po svakom projektu, uklopljen je u financijski opseg rada koji definira Grad Rijeka, a protekle dvije sezone jasno su pokazale da nova uprava donosi izvedive planove. Uostalom, Ministarstvo kulture u 2016. godini sudjeluje u ukupnim prihodima riječkog HNK s jedva 3 posto, pa se valja zapitati – smatraju li taj tehnički ministar i njegova tehnička zamjenica, u vrijeme njezina intendantskog mandata prozvana "Rastrošnom Trnoružicom", da su Riječani, Primorci, građanke i građani Hrvatske zapravo – ovce?", zaključuje Blažević svoju izjavu.

SDP-ov Bojan Glavašević, koji je među prvima osudio Hasanbegovićev potez, za Index je kazao da je odluka Zlatka Hasanbegovića skandalozna.

Glavašević: Odluka nema apsolutno nikakvog utemeljenja u stvarnosti

"Mislim da je ta odluka skandalozna i apsolutno nelegalna, prije svega jer se radi o tehničkom ministru i ne bi se smio baviti kadrovskim pitanjima. To je pod jedan, pod dva, Grad Rijeka financira rad HNK sa 40 milijuna kuna, a Ministarstvo kulture tek s milijun i pol kuna. Ovo je odluka Gradskog vijeća temeljena na rezultatima natječaja. Ministar se u svojoj odluci trebao prikloniti odluci Grada Rijeke.

Ono što je najvažnije, ta odluka je u potpunosti politikantska i nema apsolutno nikakvog utemeljenja u stvarnosti, što je vidljivo iz jednog pogleda na program Marina Blaževića", rekao je Glavašević za Index.

U nastavku možete pročitati program predložen od strane Marina Blaževića.

Prijava Marina Blaževića - program by Index.hr on Scribd