AKO ŽELITE zdravo stariti, količina sna koju si priuštite može imati važnu ulogu. Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature pokazuje da postoji svojevrsna "zlatna sredina": za minimalno biološko starenje optimalno je spavati između 6,4 i 7,8 sati dnevno.

Znanstvenici su otkrili da i premalo i previše sna može biti povezano s ubrzanim starenjem. Manje od šest sati sna povezuje se s bržim biološkim starenjem mozga, pluća, srca i imunološkog sustava, dok se više od osam sati sna povezuje s ubrzanim starenjem gotovo svakog organa.

San doprinosi zdravom metabolizmu

Prekratko ili predugo spavanje već se povezuje s nizom zdravstvenih problema, uključujući pretilost, dijabetes tipa 2, hipertenziju, koronarnu bolest srca, gastritis, depresiju i anksiozne poremećaje.

"Studija podupire ideju da je san važan za održavanje zdravlja organa unutar usklađene mreže mozga i tijela, uključujući metaboličku ravnotežu i zdrav imunološki sustav", rekao je Junhao Wen, vodeći istraživač i docent radiologije na Sveučilištu Columbia.

Wen i njegov tim koristili su napredne statističke modele, takozvane "satove starenja", kako bi proučili koja je količina sna povezana s ubrzanim starenjem. Za razliku od modela koji procjenjuju biološko starenje cijelog tijela, razvili su satove specifične za pojedine organe, jer različiti organi, čak i unutar iste osobe, mogu starjeti različitim tempom.

Ipak, autori ističu da rezultati ne znače nužno da samo trajanje sna izravno ubrzava ili usporava starenje. Prekratak ili predug san može biti i pokazatelj lošijeg općeg zdravstvenog stanja. Jedno od ograničenja studije jest i to što su korišteni podaci iz britanske Biobanke, koji se pretežno odnose na osobe bijelog europskog podrijetla.

Zašto previše sna može biti problem?

Kronični nedostatak sna odavno se povezuje s kraćim životnim vijekom i brojnim zdravstvenim problemima, no stručnjaci upozoravaju da i predugo spavanje može biti znak za uzbunu. Neuroznanstvenica dr. Chelsie Rohrscheib objašnjava da je dugo spavanje često posljedica nekog temeljnog problema, poput apneje u snu, upalnih stanja, raka, neurodegenerativnih poremećaja ili lošeg mentalnog zdravlja.

Neka istraživanja pokazuju i da osobe koje dugo spavaju imaju povišene markere upale, a problem je i to što dugo spavanje može smanjiti dnevnu fizičku aktivnost.

Studija je pokazala i da je ženama možda potrebno nešto više sna nego muškarcima, najčešće oko 10 do 20 minuta po noći. Razlozi nisu potpuno jasni, no istraživači ih povezuju s hormonalnim promjenama, menstrualnim ciklusom, trudnoćom i menopauzom.

Neurolog dr. Chris Winter ističe da je najzanimljiviji dio studije upravo optimalni raspon od 6,4 do 7,8 sati sna. Prema njemu, prosjek od sedam sati možda je realniji cilj od uvriježenih osam.

"Ako se mučite da svake noći odspavate osam sati, to nije problem koji morate riješiti kako biste optimizirali svoje zdravlje", rekao je Winter. Potreba za snom ovisi o dobi, genetici i načinu života, pa nekima jednostavno odgovara nešto manje sna.