OSOBE koje žele smršavjeti trebale bi se okrenuti domaćoj kuhinji i izbjegavati industrijski prerađenu hranu, čak i ako sadrži iste količine kalorija, masti i proteina kao domaći obrok. To je glavni zaključak prve znanstvene studije koja je dokazala jasnu povezanost ultra-prerađene hrane (UPF) s povećanjem tjelesne težine, piše The Guardian.

Znanstvenici s University College London (UCL) proveli su osmotjedno istraživanje na 55 odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom težinom. Sudionici su bili podijeljeni u dvije skupine, jedni su jeli isključivo ultra-prerađenu hranu, a drugi minimalno prerađene obroke. Iako su oba načina prehrane imala sličan nutritivni sastav, rezultati su jasno pokazali razliku.

Skupina koja je jela domaću hranu izgubila je dvostruko više kilograma od onih koji su jeli gotove i industrijski pripremljene obroke. Umjesto gotovih lazanja ili energetskih pločica, njihov jelovnik uključivao je domaći bolognese, zobenu kašu s jogurtom, salate i pečenu piletinu.

"Vrijeme je da se odgovornost ne prebacuje na pojedinca"

Profesor Chris van Tulleken, jedan od autora studije i autor knjige Ultra-Processed People, istaknuo je da ovi rezultati zahtijevaju promjene na razini sustava.

"Naš prehrambeni sustav trenutačno potiče loše prehrambene navike i pretilost, posebno zbog obilja jeftine, nezdrave hrane", rekao je van Tulleken.

Po njemu, važno je razumjeti da štetan utjecaj ultra-prerađene hrane ne proizlazi samo iz količine masti, soli i šećera, već i iz same razine prerade. Zato bi, kaže, borba protiv pretilosti trebala uključivati i regulaciju prehrambene industrije, a ne se oslanjati isključivo na pojedinačne izbore.

Što je zapravo ultra-prerađena hrana?

Minimalno prerađena hrana uključuje prirodne namirnice koje su tek neznatno obrađene, poput voća, povrća, cjelovitih žitarica i svježeg mesa. S druge strane, ultra-prerađena hrana prolazi kroz brojne industrijske procese i sadrži sastojke koje u kućnoj kuhinji gotovo nikada ne koristimo, poput umjetnih aroma, aditiva, emulgatora i pojačivača okusa.

Manje kalorija, manje masnog tkiva i manja žudnja za hranom

Skupina koja je jela minimalno prerađene obroke unosila je u prosjeku 290 kalorija manje dnevno i izgubila oko 2 % svoje tjelesne težine, s posebno izraženim smanjenjem masnog tkiva. Za usporedbu, skupina na UPF dijeti unosila je 120 kalorija manje dnevno, ali je izgubila tek 1 % tjelesne težine.

Glavni autor studije, dr. Samuel Dicken, pojasnio je da nije sva ultra-prerađena hrana nužno loša, no njezina mekša konzistencija i velika energetska vrijednost navode na prejedanje.

Zanimljivo je i da su sudionici koji su jeli domaću hranu prijavili znatno manju žudnju za hranom, iako restriktivne dijete obično pojačavaju apetit.

Potrebne su promjene u javnim politikama

Stručnjaci su preporučili niz mjera kako bi se zdravija prehrana učinila dostupnijom, poput jasnog označavanja UPF proizvoda, ograničavanja njihova oglašavanja i uvođenja poreza na nezdravu hranu.

Dr. Adrian Brown istaknuo je da poskupljenje životnih troškova značajno utječe na prehrambene navike ljudi. "Zdrava hrana često je i do dvostruko skuplja od nezdrave, što mnogima otežava pravilnu prehranu", rekao je.

Rob Percival iz udruge Soil Association dodao je da su britanske prehrambene smjernice desetljećima zanemarivale važnost prerade hrane. Pretpostavljalo se da je domaći i industrijski obrok sličnog sastava jednak za zdravlje, no sada znamo da to nije točno.

Iz britanskog Ministarstva zdravstva poručili su da su naručili dodatna istraživanja kako bi bolje razumjeli učinke ultra-prerađene hrane te da su posvećeni smanjenju pretilosti i izgradnji zdravije nacije.

Usporedba jelovnika

Minimalno prerađena prehrana:

• Doručak: Zobena kaša s cimetom i jabukom, pripremljena večer prije
• Ručak: Meksička piletina sa salatom i lepinjom
• Večera: Domaća pastirska pita sa zelenim grahom i kukuruzom

Ultra-prerađena prehrana:

• Doručak: Gotova zobena i voćna energetska pločica
• Ručak: Gotov pileći sendvič sa začinima
• Večera: Gotova pastirska pita sa zelenim povrćem i kukuruzom