VISOKI računi za energiju mnogima su stvarna briga, ali održavanje doma toplim važno je i zbog zdravlja. Osjećaj hladnoće nije samo neugodan - temperatura u prostoru u kojem boravimo može utjecati na to kako se osjećamo i kako nam tijelo funkcionira.

U sezoni kad se češće šire prehlade, gripa, norovirus i covid, zimske bolesti su posvuda i teško ih je potpuno izbjeći. Iako je pranje ruku i dalje jedna od najjednostavnijih i najučinkovitijih navika, zdravstveni stručnjaci često naglašavaju i još jednu stvar: topliji dom može pomoći da se lakše "održimo na nogama".

Stručnjaci upozoravaju da boravak u prehladnom domu može opteretiti organizam. U hladnom okruženju srce mora raditi jače kako bi održalo tjelesnu temperaturu, što može povisiti krvni tlak. Hladan zrak nekima nadražuje dišne putove, a može se osjetiti i više ukočenosti te bolova u zglobovima.

Koliko je "dovoljno toplo"?

Pitanje koje se svake zime ponavlja je: koja je temperatura najbolja ako želimo smanjiti rizik od zdravstvenih problema? Više zdravstvenih institucija i smjernica u Europi i svijetu često se slaže oko iste donje granice: 18°C se navodi kao razumna minimalna temperatura za većinu zdravih ljudi tijekom hladnijih mjeseci.

U smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije o stanovanju i zdravlju ističe se da bi stambeni prostori trebali biti dovoljno zagrijani kako bi stanari bili zaštićeni od štetnih posljedica hladnoće, a 18°C se navodi kao uravnotežen minimum za opću populaciju u umjerenoj i hladnijoj klimi.

Drugim riječima, nije nužno da u stanu bude "u kratkim rukavima", ali ideja je da ne živimo u prostoru u kojem se tijelo stalno bori s hladnoćom.

Tko treba toplije?

Važno je naglasiti da svima ne odgovara ista temperatura. Osobe koje su osjetljivije na hladnoću često trebaju višu temperaturu - primjerice stariji, mala djeca, trudnice, ljudi s kroničnim bolestima (srca, pluća i slično) te oni koji su slabije pokretni ili provode puno vremena kod kuće.

Za takve skupine neke javnozdravstvene preporuke idu i korak dalje pa se spominju brojke poput oko 23°C u dnevnoj sobi i oko 18°C u ostalim prostorijama, osobito ako se u domu boravi veći dio dana.

Uzrokuje li hladnoća bolest?

Sama hladnoća nije "virus", ali može stvoriti uvjete u kojima se lakše razbolimo. Primjerice, mnogi se virusi lakše šire u hladnijem i sušem zraku, a istraživanja sugeriraju da virusi koji uzrokuju gripu i covid u takvim uvjetima mogu dulje preživljavati, što povećava šanse za prijenos.

Kako objašnjavaju stručnjaci iz područja mikrobiologije, niske temperature same po sebi ne uzrokuju infekcije, ali utječu na kombinaciju bioloških, okolišnih i društvenih čimbenika koji nas mogu učiniti podložnijima respiratornim bolestima zimi.

Zdravstvene institucije također upozoravaju da hladnoća može oslabiti sposobnost tijela da se bori protiv infekcija, pa se nakon razdoblja jačih hladnoća često bilježi više težih komplikacija - primjerice upala pluća ili pogoršanje postojećih respiratornih problema.