NOVO istraživanje na miševima sugerira da prehrana bogata kruhom i pšeničnim brašnom može potaknuti debljanje čak i bez većeg unosa kalorija. Japanski znanstvenici otkrili su da takva prehrana može usporiti potrošnju energije i usmjeriti tijelo prema pohranjivanju masti. To dovodi u pitanje uvriježeno mišljenje da je za debljanje presudan samo kalorijski višak, osobito iz masti.

Metabolizam se može "prebaciti" na skladištenje masti

O utjecaju kruha i ugljikohidrata na tjelesnu težinu raspravlja se već dugo, ali manje je istraživanja koja su detaljno proučavala što se pritom događa u metabolizmu, osobito kad je riječ o pšeničnom brašnu. Tim sa Sveučilišta Osaka Metropolitan u Japanu otkrio je da prehrana s više pšeničnog kruha smanjuje potrošnju energije. Drugim riječima, čini se da tijelo tada lakše prelazi u "mod" skladištenja masti, čak i kada ukupan unos kalorija ostaje isti.

"Ovi nalazi upućuju na to da debljanje možda nije posljedica nekog specifičnog učinka pšenice, nego sklonosti hrani bogatoj ugljikohidratima i metaboličkih promjena koje iz toga proizlaze", pojasnio je nutricionist Shigenobu Matsumura sa Sveučilišta Osaka Metropolitan.

Što su pokazali pokusi na miševima?

Znanstvenici su proveli pokuse u kojima su laboratorijski miševi mogli birati između svoje uobičajene prehrane i triju drugih opcija: običnog kruha, pečenog pšeničnog brašna ili pečenog rižinog brašna. Pratili su promjene u tjelesnoj težini i potrošnji kalorija, a analizirali su i uzorke krvi i tkiva kako bi vidjeli što se događa s hormonima, šećerom, metabolitima i ekspresijom gena u jetri.

Pokazalo se da su miševi, osobito mužjaci, češće birali hranu bogatu ugljikohidratima, nakon čega su dobivali na težini i nakupljali više masnog tkiva. Daljnje analize pokazale su da te promjene nisu bile posljedica prejedanja ili manje aktivnosti, nego samog sastava hrane.

Prehrana sa pšeničnim brašnom smanjila je ukupnu potrošnju kalorija i aktivirala gene povezane s pretvaranjem ugljikohidrata u mast. Kad su miševi vraćeni na standardnu prehranu, debljanje je prestalo, a metaboličke promjene povukle su se.

Što to znači za ljude?

Istraživači kažu da bi ovi rezultati ubuduće mogli pomoći u traženju bolje ravnoteže između okusa i zdravlja, bilo u savjetovanju o prehrani, edukaciji ili razvoju prehrambenih proizvoda.

Naravno, važno je imati na umu da je studija provedena na miševima, a ne na ljudima. Iako je moguće da se slični procesi događaju i kod ljudi, to tek treba potvrditi budućim istraživanjima. Osim toga, na metabolički odgovor na hranu utječu i drugi čimbenici, poput dobi, hormona i ukupnog načina prehrane.

Zbog toga znanstvenici planiraju nastaviti istraživanja na ljudima te dodatno ispitati kako na metabolički odgovor na ugljikohidrate utječu cjelovite i rafinirane žitarice, hrana bogata vlaknima, kombinacije s proteinima i mastima, način obrade hrane i vrijeme obroka.