VISOKI krvni tlak ili hipertenzija čest je zdravstveni problem koji povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Iako se često povezuje s prekomjernim unosom soli, manje poznati čimbenik rizika je fruktoza, osobito ona iz pića zaslađenih šećerom. Nova studija otkriva kako navika pijenja takvih napitaka u mladosti može dovesti do hipertenzije u odrasloj dobi, piše EatingWell.

Fruktoza je jednostavni šećer koji se prirodno nalazi u voću, voćnim sokovima i medu. Međutim, industrijski se dodaje u brojne proizvode, uključujući gazirana pića, voćne napitke i sportska pića, ali i jogurte, žitarice i pekarske proizvode. Prekomjeran unos fruktoze, pogotovo iz tekućih izvora, opterećuje jetru, gdje potiče proizvodnju mokraćne kiseline.

Povišena mokraćna kiselina može oštetiti unutarnju stijenku krvnih žila i tako pridonijeti povišenju krvnog tlaka. Usto, jetra počinje proizvoditi i više triglicerida i lipoproteina vrlo niske gustoće, što u kombinaciji s hipertenzijom dodatno povećava rizik od srčanih bolesti.

Istraživanje o navikama mladih

Kako bi ispitali dugoročne učinke, znanstvenici s Harvarda i Sveučilišta u Torontu analizirali su podatke iz velike studije "Growing Up Today Study" (GUTS). U istraživanju, koje je započelo 1996. godine, sudjelovalo je gotovo 26.000 djece i adolescenata čije su zdravlje i navike praćeni do 25 godina. Sudionici su redovito ispunjavali upitnike o svojoj prehrani, tjelesnoj masi i visini, stilu života i zdravstvenom stanju.

Posebna pažnja posvećena je unosu pića zaslađenih šećerom (poput gaziranih pića i ledenih čajeva), voćnih sokova i cjelovitog voća. Na temelju tih podataka, istraživači su izračunali ukupan unos fruktoze. Tijekom praćenja, 1625 sudionika, nešto više od 6 posto, prijavilo je dijagnozu hipertenzije.

Zaslađena pića značajno povećavaju rizik

Nakon što su uzeli u obzir čimbenike poput prehrane, tjelesne aktivnosti i vremena provedenog pred ekranima, znanstvenici su došli do jasnih zaključaka. Ukupan unos fruktoze sam po sebi nije bio povezan s rizikom, no slika se promijenila kad su analizirali njezin izvor.

Pokazalo se da je veći unos pića zaslađenih šećerom izravno povezan s višim rizikom od hipertenzije. Osobe koje su pile dva ili više takvih napitaka dnevno imale su značajno veći rizik u usporedbi s onima koje su ih konzumirale manje od tri puta tjedno. Samo jedna porcija zaslađenog pića dnevno povećavala je rizik za 14 posto. Kod gaziranih pića rizik je rastao za 23 posto po dnevnoj porciji, a kod sportskih napitaka za čak 36 posto.

Slično tome, veći unos voćnih sokova, definiran kao jedna i pol ili više čaša dnevno, također je bio povezan s povišenim rizikom. S druge strane, konzumacija cjelovitog voća, neovisno o količini, nije pokazala nikakvu povezanost s rizikom od razvoja hipertenzije.

Istraživanje je također otkrilo da zamjena nezdravih navika zdravijima donosi konkretne koristi. Zamjena jedne dnevne porcije zaslađenog pića cjelovitim voćem smanjila je rizik od hipertenzije za 22 posto. Zamjena mlijekom smanjila ga je za 13 posto, a vodom za 9 posto. Također, zamjena jedne porcije voćnog soka cjelovitim voćem bila je povezana s 19 posto nižim rizikom.

Autori studije napominju i određena ograničenja. Podaci su se temeljili na samoprijavi sudionika, što otvara mogućnost pogrešaka. Također, budući da je populacija bila pretežno bijela, rezultate je potrebno potvrditi i na drugim etničkim skupinama.

Što to znači u svakodnevnom životu?

Glavna poruka ove studije jest da dodani šećeri, osobito oni u tekućem obliku, predstavljaju rizik za zdravlje srca. S druge strane, prirodnih šećera iz cjelovitog voća ne treba se bojati. Voće, za razliku od sokova i zaslađenih pića, sadrži vlakna i druge hranjive tvari koje podupiru zdravlje cijelog organizma.

Ako ste navikli piti zaslađena pića, pokušajte postupno smanjivati njihov unos. Za početak, zamijenite samo jedan takav napitak dnevno čašom vode, mlijeka ili pojedite voćku. Kravlje mlijeko se preporučuje jer sadrži kalcij, kalij i bioaktivne peptide, tvari koje pomažu u regulaciji krvnog tlaka.

Umjesto kupovnih sokova i gaziranih pića, možete pripremiti nezaslađeni ledeni čaj, vodu s komadićima voća ili domaće napitke bez dodanog šećera.

Cjelovit pristup zdravlju krvnog tlaka

Ova studija potvrđuje da pića zaslađena šećerom mogu povećati rizik od visokog krvnog tlaka, prvenstveno zbog visokog udjela fruktoze. Iako povremena konzumacija vjerojatno neće naštetiti, svakodnevna navika može imati negativne posljedice. Stoga, kada ste žedni, najbolji izbor su voda, mlijeko ili nezaslađeni čaj.

Naravno, krvni tlak ovisi i o drugim životnim navikama. Uravnotežena prehrana bogata cjelovitim namirnicama, redovita tjelesna aktivnost, upravljanje stresom i kvalitetan san ključni su za prevenciju hipertenzije. Usvajanjem ovih navika ne samo da ćete smanjiti rizik od kroničnih bolesti, već ćete i značajno poboljšati kvalitetu svog života.