AKO ŽELITE dan započeti napitkom koji može podržati zdravlje bubrega, nutricionisti najčešće preporučuju vodu ili nezaslađene čajeve. Takvi napitci pomažu hidrataciji, mogu pridonijeti stabilnijoj razini šećera u krvi i povezani su s boljim zdravljem srca. Osobe koje imaju kroničnu bubrežnu bolest, bubrežne kamence ili su na dijalizi trebaju se pridržavati uputa svojeg liječnika ili dijetetičara jer se preporuke razlikuju ovisno o stanju bubrega, piše Health.

Voda

Voda je ključna za opće zdravlje, a bubrezima je potrebna kako bi mogli filtrirati otpadne tvari iz organizma. Dovoljan unos tekućine pomaže razrjeđivanju urina i može smanjiti rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca. Za razliku od zaslađenih pića, voda ne sadrži dodani šećer i ne utječe na razinu šećera u krvi. Redovita konzumacija zaslađenih napitaka povezuje se s većim rizikom od dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti, koji su važni čimbenici rizika za kroničnu bubrežnu bolest.

Kava

Kava može biti dio jutarnje rutine, ali najbolje ju je piti bez velikih količina šećera, sirupa i drugih dodataka. Istraživanja povezuju umjerenu konzumaciju kave i kofeina s manjim rizikom od razvoja kronične bubrežne bolesti. Za većinu odraslih umjeren unos kofeina smatra se sigurnim, no kod nekih ljudi veće količine mogu privremeno povisiti krvni tlak. Dugotrajno povišen krvni tlak može oštetiti krvne žile u bubrezima.

Šalica kuhane kave od oko 2,4 decilitra sadrži približno 95 miligrama kofeina, a američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) preporučuje da zdrave odrasle osobe ne prelaze oko 400 miligrama kofeina dnevno.

Zeleni čaj

Nezaslađeni zeleni čaj dobar je izbor za osobe koje žele smanjiti unos zaslađenih pića. Osim što pridonosi hidrataciji, sadrži biljne spojeve poput polifenola i katehina koji imaju antioksidativna svojstva.

Ti spojevi mogu pomoći u očuvanju zdravlja krvnih žila, što je važno i za srce i za bubrege. Zeleni čaj sadrži oko 29 miligrama kofeina po šalici, znatno manje od kave, pa može odgovarati osobama koje su osjetljive na kofein.

Crni čaj

Crni čaj hidratizira organizam i sadrži flavonoide, biljne spojeve povezane s boljim zdravljem srca i krvnih žila. Jedno istraživanje iz 2023. godine pokazalo je da su osobe koje piju čaj imale manji rizik od akutnog oštećenja bubrega.

Najizraženija povezanost zabilježena je kod osoba koje su pile oko 3,5 šalice čaja dnevno, no riječ je o promatračkoj studiji koja ne može dokazati da je upravo čaj uzrokovao taj učinak. Neka istraživanja također povezuju konzumaciju crnog čaja s nižim krvnim tlakom, što može biti važno za očuvanje funkcije bubrega. Crni čaj sadrži oko 47 miligrama kofeina po šalici.

Nezaslađeni smoothieji

Smoothie može biti dobar izbor za doručak ako se priprema od cjelovitih namirnica. Voće, povrće, sjemenke i druge namirnice bogate vlaknima povezane su s boljim zdravljem probavnog sustava i manjim rizikom od nekih kroničnih bolesti.

Bobičasto voće, avokado, datulje te chia i lanene sjemenke mogu pridonijeti zdravijoj prehrani i pomoći u održavanju normalne razine kolesterola i krvnog tlaka. Najbolje je pripremati smoothie kod kuće jer kupovni proizvodi često sadrže velike količine dodanog šećera i druge prerađene sastojke.

Nezaslađeno sojino mlijeko

Nezaslađeno sojino mlijeko može biti još jedan način da u prehranu uključite biljne proteine. Proteini pomažu osjećaju sitosti i mogu pridonijeti održavanju zdrave tjelesne težine, što je važno za smanjenje rizika od kronične bubrežne bolesti.

Neka istraživanja pokazuju da je veći unos biljnih proteina povezan s manjim rizikom od razvoja te bolesti. Sojino mlijeko sadrži i izoflavone, biljne spojeve koji se povezuju sa zdravljem srca. Osobe koje već imaju bolest bubrega trebale bi se prije uvođenja sojinog mlijeka u prehranu posavjetovati s liječnikom jer ono sadrži kalij i fosfor, minerale čiji unos ponekad treba ograničiti.

Kefir

Kefir je fermentirani mliječni napitak koji sadrži proteine, kalcij i probiotike. Fermentirana hrana i pića mogu pomoći održavanju ravnoteže crijevne mikrobiote, odnosno zajednice bakterija koje žive u probavnom sustavu.

Znanstvenici proučavaju povezanost zdravlja crijeva i bubrega, poznatu kao "os crijeva-bubrezi". Pretpostavlja se da promjene u crijevnim bakterijama mogu utjecati na upalne procese koji imaju veze sa zdravljem bubrega. Dosadašnja istraživanja povezuju veću konzumaciju jogurta i druge hrane sa živim kulturama s manjim rizikom od razvoja kronične bubrežne bolesti, no potrebna su dodatna istraživanja.