REDOVITO sudjelovanje u kulturnim aktivnostima, od odlazaka u kino do posjeta muzejima, može pomoći u usporavanju biološkog starenja, a učinak je usporediv s redovitom tjelovježbom, pokazuje novo istraživanje. Znanstvenici su analizirali podatke gotovo 2000 sudionika dugoročne engleske studije o starenju, koja prati osobe starije od 50 godina diljem Engleske.

Sudionici istraživanja ispunjavali su upitnike u kojima su detaljno opisivali koliko često posjećuju kino, kazalište, koncerte ili operu te odlaze li u muzeje i umjetničke galerije, prenosi The Independent. Na temelju tih informacija stvoren je bodovni sustav za kulturni angažman. Medicinske sestre su potom kod svakog sudionika procijenile deset fizioloških biljega, uključujući indeks tjelesne mase, snagu stiska ruke, brzinu hoda i dijastolički krvni tlak, kako bi utvrdile njihovu biološku dob.

Viši angažman povezan s tri godine mlađom biološkom dobi

Nalazi, objavljeni u časopisu Journal of Epidemiology and Community Health, pokazuju da su više razine kulturnog angažmana povezane sa sporijim fiziološkim starenjem.

Analiza je otkrila da su osobe koje su posjećivale muzeje, galerije ili kina svakih nekoliko mjeseci imale prosječnu fiziološku dob od 66.9 godina, što je tri godine manje od onih koji su to činili rjeđe ili nikada. Pokazalo se i da su osobe s višim stupnjem kulturnog angažmana češće bile žene, zaposlene i boljeg zdravstvenog stanja.

Strategija za zdravo starenje

Istraživači su naveli kako bi promicanje kulturnog angažmana moglo biti "obećavajuća strategija za usporavanje fiziološkog starenja i podršku zdravom starenju kod starijih osoba". Dodali su: "Na kulturni angažman može se utjecati i stoga on može poslužiti kao učinkovita točka za intervenciju u svrhu zdrave dugovječnosti."

Naglasili su i da učinak može biti usporediv s redovitom tjelesnom aktivnošću. "Povećanje geografske i financijske dostupnosti kulturne infrastrukture i događaja proširilo bi mogućnosti za redovito sudjelovanje", smatraju istraživači.

"Kulturne aktivnosti u zajednici također mogu potaknuti veće sudjelovanje. Primjerice, desetotjedni muzejski program, koji je uključivao razgovore s kustosima, rukovanje predmetima i umjetničke aktivnosti, poboljšao je emocionalne ishode poput vedrine i osjećaja ohrabrenja među socijalno izoliranim starijim osobama."

Umjetnost kao promotor zdravlja

Ranije ove godine, studija akademika s University College London (UCL) također je pronašla dokaze da bi umjetnički i kulturni angažman trebalo promicati kao i tjelovježbu. Znanstvenici s UCL-a otkrili su da su se različite aktivnosti pokazale korisnima, uključujući čitanje, slušanje glazbe ili posjet galeriji ili muzeju.

"Ovi rezultati pokazuju utjecaj umjetnosti na zdravlje na biološkoj razini", izjavila je glavna autorica studije, profesorica Daisy Fancourt s Instituta za epidemiologiju i zdravstvenu skrb na UCL-u. "Oni pružaju dokaze da umjetnički i kulturni angažman treba prepoznati kao ponašanje koje promiče zdravlje, jednako kao i tjelovježbu."

"Naše istraživanje također sugerira da sudjelovanje u različitim umjetničkim aktivnostima može biti korisno. To bi moglo biti zato što svaka aktivnost ima različite 'sastojke' koji pridonose zdravlju, poput fizičke, kognitivne, emocionalne ili socijalne stimulacije", zaključila je Fancourt.