ZA POZITIVAN učinak tjelovježbe na raspoloženje i neke moždane funkcije možda nije potreban ni naporan trening. Novo istraživanje pokazalo je da već deset minuta vrlo sporog trčanja, tempom koji je blizu brzini hodanja, može poboljšati raspoloženje i izvršne funkcije mozga.

Istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Tsukuba objavljeno je u časopisu Imaging Neuroscience, a cilj je bio utvrditi koliko intenzivno zapravo moramo trčati da bi se pojavili mjerljivi učinci na mozak.

Trčali su brzinom kojom mnogi ljudi hodaju

U istraživanju su sudjelovale 24 zdrave mlade osobe. Sudionici su deset minuta vrlo lagano trčali na traci, intenzitetom koji je odgovarao otprilike 35 posto njihove maksimalne potrošnje kisika.

Prosječna brzina muškaraca bila je oko 5.5 km/h, a žena oko 3.9 km/h. Drugim riječima, radilo se o brzinama kojima je moguće i hodati, ali sudionici su se kretali trčećim korakom.

Prije i nakon aktivnosti istraživači su procjenjivali njihovo raspoloženje i izvršne funkcije, a pomoću funkcionalne bliske infracrvene spektroskopije (fNIRS) pratili su i aktivnost prefrontalnog korteksa.

Rezultati su pokazali da su sudionici nakon samo deset minuta vrlo sporog trčanja prijavili ugodnije raspoloženje. Istodobno su ostvarili bolje rezultate na Stroopovu testu, koji se koristi za procjenu izvršnih funkcija poput pažnje i sposobnosti potiskivanja automatskih reakcija.

Zabilježena je i povećana aktivnost u dijelovima lijevog prefrontalnog korteksa povezanima s izvršnim funkcijama i regulacijom raspoloženja.

Zanimljiv detalj vezan uz način na koji trčimo

Znanstvenici su uočili još nešto zanimljivo. Tijekom trčanja mjerili su pomicanje glave gore-dolje, karakteristično za trčeći korak.

Pokazalo se da je izraženije vertikalno pomicanje bilo povezano s većim poboljšanjem raspoloženja. Autori zato pretpostavljaju da bi ritmično kretanje karakteristično za trčanje moglo biti jedan od čimbenika koji pridonose njegovu učinku na raspoloženje.

Ipak, riječ je zasad samo o povezanosti i istraživanje nije dokazalo da upravo to pomicanje uzrokuje promjene raspoloženja.

Dobra vijest za one kojima se ne da trčati brzo

Rezultati su zanimljivi upravo zato što je intenzitet aktivnosti bio vrlo nizak. Sudionici nisu morali odraditi naporan trening niti trčati velikom brzinom kako bi istraživači zabilježili promjene.

Autori smatraju da bi vrlo sporo trčanje zato moglo biti pristupačan oblik aktivnosti za ljude slabije kondicije i one kojima je klasično trčanje prezahtjevno.

Ovo nije prvo istraživanje koje pokazuje da i kratka tjelesna aktivnost može imati mjerljiv učinak na mozak. Ranija istraživanja iste skupine znanstvenika pokazala su da deset minuta trčanja umjerenim intenzitetom može poboljšati raspoloženje i izvršne funkcije, dok je istraživanje iz 2018. povezalo deset minuta vrlo lagane aktivnosti s boljim funkcioniranjem hipokampusa, dijela mozga važnog za pamćenje.

Ipak, istraživanje ima ograničenja

Rezultate ne treba tumačiti kao dokaz da je deset minuta laganog trčanja dovoljno za sve zdravstvene koristi koje povezujemo s redovitom tjelesnom aktivnošću.

Studija je bila mala i obuhvatila je samo 24 zdrave mlade osobe, a znanstvenici su promatrali neposredne učinke jedne desetominutne aktivnosti. Nije ispitivala što se događa nakon tjedana ili mjeseci takvog vježbanja niti vrijede li isti rezultati za starije osobe ili ljude s određenim zdravstvenim problemima.

No rezultati sugeriraju nešto prilično ohrabrujuće: čak i vrlo kratko i vrlo sporo trčanje može imati neposredan pozitivan učinak na raspoloženje i određene kognitivne funkcije.