NAČIN prehrane mogao bi biti znatno povezan s osjetom njuha, pokazuje istraživanje na gotovo 6700 odraslih osoba koje je analiziralo vezu između prehrambenih obrazaca i sposobnosti prepoznavanja mirisa. Znanstvenici su u studiji objavljenoj u časopisu Chemical Senses detaljno ispitali odnos prehrambenih navika i olfaktorne funkcije, piše News-Medical.net.

Slabiji osjet njuha (hiposmija) može dovesti do lošije kvalitete života i pothranjenosti, a noviji dokazi povezuju ga i s višom stopom smrtnosti kod starijih osoba, neovisno o uzroku. Procjene govore da poremećaji njuha pogađaju oko 22% populacije, a najčešći uzroci su bolesti nosa i sinusa, traumatske ozljede mozga i infekcije gornjih dišnih puteva.

Prehrana ima važnu ulogu u razvoju kroničnih bolesti, što uključuje neurološke, kardiovaskularne i metaboličke poremećaje. Studije na životinjama pokazale su da nezdrava prehrana dovodi do slabijeg razlikovanja mirisa i gubitka osjetilnih neurona u nosu. Slično tome, kod ljudi se zapadnjačka prehrana, koja obiluje šećerom i mastima, povezuje s lošijim prepoznavanjem mirisa.

Dosadašnji rezultati o vezi između funkcije njuha i kvalitete prehrane nisu bili jednoznačni. Problem je što se većina tih istraživanja oslanjala na upitnike o samoprocjeni, koji mogu biti neprecizni. Odnos je vjerojatno dvosmjeran jer njuh utječe na odabir hrane, a prehrana može utjecati na olfaktornu funkciju.

Metodologija analize

Znanstvenici su u ovoj studiji analizirali odnos prehrane i njuha na temelju podataka iz presječnog istraživanja. Pritom su se koristili podacima iz populacijske studije CHRIS (Cooperative Health Research in South Tyrol), koja je obuhvatila gotovo 13.400 odraslih osoba iz Italije. Sudionici su ispunili upitnike o životnom stilu, zdravlju i sociodemografskim podacima te su dali uzorke krvi i urina.

Osjet njuha procijenjen je testom prepoznavanja mirisa "Sniffin’ Sticks" sa 16 stavki. Osobe koje su točno prepoznale 12 ili manje mirisa klasificirane su kao osobe s hiposmijom, odnosno smanjenim osjetom njuha.

Prehrambene navike procijenjene su upitnikom o učestalosti konzumacije hrane (FFQ), u kojem su sudionici navodili prosječnu učestalost konzumacije i veličine porcija tijekom protekle godine.

Na temelju tih podataka izračunato je nekoliko indeksa kvalitete prehrane, uključujući indeks mediteranske prehrane (MED), alternativni indeks zdrave prehrane 2010 (AHEI) te opći, zdravi i nezdravi indeks prehrane temeljene na biljkama.

Statističkim modelima ispitana je povezanost između različitih obrazaca prehrane, rezultata na testu mirisa i vjerojatnosti hiposmije, uz prilagodbu za faktore poput spola, dobi, BMI-ja, pušenja i hipertenzije.

Zdravija prehrana povezana s boljim njuhom

Analiza je obuhvatila 6690 sudionika prosječne dobi od 44,5 godina, od kojih su 54% bile žene, a 55% nepušači. Pokazalo se da su osobe s najboljim osjetom njuha uglavnom bile mlađe, ženskog spola, imale su niži indeks tjelesne mase (BMI), rjeđe su patile od hipertenzije i konzumirale su manje alkohola.

Veća usklađenost sa zdravijim obrascima prehrane, poput mediteranske i drugih zdravih biljnih dijeta, pokazala je umjerenu povezanost s boljim osjetom njuha. S druge strane, nezdrava biljna prehrana bila je povezana sa slabijim njuhom. Konkretno, veći unos voća, povrća, čaja i kave povezan je s boljim prepoznavanjem mirisa.

Isto tako, viši rezultati na svim indeksima zdrave prehrane bili su povezani s manjom vjerojatnošću razvoja hiposmije. Suprotan učinak zabilježen je kod nezdrave biljne prehrane. Manja vjerojatnost hiposmije utvrđena je i kod osoba koje piju vino, pivo, kavu ili čaj u usporedbi s onima koji ih ne konzumiraju.

Autori ipak ističu da ova povezanost ne dokazuje da alkohol poboljšava njuh i podsjećaju na preporuke prema kojima nijedna razina konzumacije alkohola nije sigurna za zdravlje.

Potrebna su daljnja istraživanja

Zaključak studije je da je pridržavanje zdravih prehrambenih obrazaca s visokim udjelom biljnih namirnica, voća i povrća povezano s manjim rizikom od hiposmije i boljim prepoznavanjem mirisa. Istodobno, nezdrava prehrana temeljena na biljkama povezana je s većim rizikom od oštećenja njuha.

Autori naglašavaju da zbog presječnog dizajna studije nije moguće utvrditi uzročno-posljedičnu vezu - odnosno, utječe li prehrana na njuh ili oštećenje njuha mijenja prehrambene navike. Među ograničenja spadaju i podaci o prehrani koji su se temeljili na samoprijavi sudionika te činjenica da se testiranje fokusiralo samo na prepoznavanje mirisa.

Zbog toga su potrebna daljnja dugoročna istraživanja kako bi se precizno razjasnila uloga prehrane u funkciji osjeta mirisa.