MOŽE li ono što jedemo odlučiti hoćemo li doživjeti stotu? Novo istraživanje pokazalo je da su osobe koje jedu meso u određenim okolnostima imale veće izglede za dugovječnost od vegetarijanaca. No postoji važan detalj koji bitno mijenja značenje tih rezultata.

Ljudi danas žive dulje nego ikada prije, a znanstvenici pokušavaju otkriti koje prehrambene navike najviše pridonose zdravom starenju. Dok brojna istraživanja povezuju prehranu bogatu povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama i zdravim masnoćama s duljim životom, uloga mesa u prehrani i dalje izaziva rasprave.

Novo istraživanje provedeno u Kini, čije rezultate prenosi ScienceAlert, donijelo je zanimljive zaključke. Znanstvenici su analizirali podatke više od 5000 osoba starijih od 80 godina i otkrili da su žene koje su jele meso imale veće izglede doživjeti stotu od žena koje su bile vegetarijanke. Međutim, kada su detaljnije analizirali rezultate, pokazalo se da razlika nije postojala kod svih ispitanica.

Ključna razlika bila je u tjelesnoj težini

Istraživači su otkrili da su slabije izglede za doživljavanje stote godine imale samo vegetarijanke s preniskom tjelesnom težinom. Kod žena normalne ili prekomjerne tjelesne težine takva povezanost nije utvrđena.

Među pothranjenim ispitanicima svakodnevna konzumacija mesa bila je povezana s 44 posto većim izgledima za doživljavanje stote godine u usporedbi s vegetarijanskom prehranom. Kod muškaraca nije utvrđena statistički značajna povezanost između vegetarijanstva i dugovječnosti.

Zanimljivo je i da su vegetarijanci koji su konzumirali ribu, mliječne proizvode ili jaja imali slične izglede za doživljavanje stote godine kao osobe koje su jele meso. Rezultati zato ne znače da je meso nužno zdravije od biljne prehrane, nego upućuju na važnost dovoljnog unosa kalorija i hranjivih tvari u starijoj životnoj dobi.

Zašto je prehrana posebno važna nakon 80. godine?

Kako starimo, naše tijelo prolazi kroz brojne promjene. Mišićna masa postupno se smanjuje, apetit može oslabjeti, a organizam postaje osjetljiviji na nedostatak pojedinih hranjivih tvari.

Upravo zato starije osobe trebaju posebno paziti na dovoljan unos energije i proteina. Oni su važni za očuvanje mišića, snage i sposobnosti samostalnog obavljanja svakodnevnih aktivnosti.

Znanstvenici ističu da preniska tjelesna težina u dubokoj starosti može biti povezana s većim zdravstvenim rizicima. To je jedan od razloga zbog kojih prehrambene preporuke za osobe u osamdesetim i devedesetim godinama ne moraju biti jednake preporukama za mlađe odrasle osobe.

Istraživanje se temeljilo na podacima kineskog dugoročnog istraživanja zdravlja i dugovječnosti. Znanstvenici su usporedili 1459 osoba koje su doživjele najmanje 100 godina s 3744 osobe u osamdesetim i devedesetim godinama koje nisu dosegnule tu dob.

Znači li to da bismo trebali jesti više mesa?

Ne nužno. Autori naglašavaju da je riječ o promatračkom istraživanju koje pokazuje povezanost, ali ne dokazuje da konzumacija mesa produljuje život.

Osim toga, prehrambene navike ispitanika procjenjivane su u njihovoj starijoj životnoj dobi. Znanstvenici nisu imali potpune podatke o tome kako su se hranili tijekom prethodnih desetljeća, a na izbor hrane mogle su utjecati i zdravstvene poteškoće.

Brojna ranija istraživanja povezala su vegetarijansku prehranu i prehranu s manjim udjelom mesa s nižim rizikom od određenih bolesti, uključujući bolesti srca, moždani udar i dijabetes tipa 2.

Važno je i kakvo meso jedemo. Prerađeno i crveno meso u brojnim se istraživanjima povezuje s nepovoljnijim zdravstvenim ishodima, zbog čega se preporučuje ograničiti njihovu konzumaciju.

Što je onda najbolje jesti za dug život?

Znanstvenici zasad nemaju jednostavan odgovor koji bi vrijedio za sve. Prehrambene potrebe ovise o dobi, zdravstvenom stanju, tjelesnoj težini i načinu života.

Novo istraživanje sugerira da je u dubokoj starosti posebno važno izbjeći pothranjenost i osigurati dovoljno hranjivih tvari, bez obzira na to uključuje li prehrana meso ili ne.

Zaključak nije da vegetarijanci trebaju početi jesti meso kako bi dulje živjeli, nego da uravnotežena prehrana mora zadovoljiti potrebe organizma, osobito u poznijim godinama. Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu The American Journal of Clinical Nutrition.