ZAČINI jelima ne daju samo bolji okus, već mogu pridonijeti i njihovoj nutritivnoj vrijednosti. Iako nijedna namirnica sama po sebi ne može riješiti problem povišenog kolesterola, neki začini izdvajaju se po mogućim zdravstvenim učincima. Među njima se često spominje cimet, koji se može dodavati i slatkim i slanim jelima.

Povišen kolesterol često se pojavljuje uz druge metaboličke probleme, a istraživanja su pokazala da cimet može pomoći u regulaciji šećera u krvi kod osoba s dijabetesom. Osim toga, sadrži spojeve koji imaju antioksidativno i protuupalno djelovanje.

"Osobe s visokim kolesterolom trebale bi u prehranu uključiti začine poput cimeta, kajenskog papra, češnjaka, đumbira i kurkume, ako to već ne čine", kaže Jordan Hill, dijetetičarka specijalizirana za sportsku prehranu. I dr. sc. Renee Korczak ističe da istraživanja pokazuju kako ti začini mogu poboljšati okus hrane i pića, a pritom pridonijeti zdravijoj prehrani. "Ipak, nisu svi začini jednaki", dodaje.

Što istraživanja kažu o cimetu

Cimet se dobiva iz kore drveta cimeta, a njegovi mogući učinci na zdravlje predmet su brojnih istraživanja. Sadrži spojeve poput cinamaldehida i cinaminske kiseline, kao i druge biljne tvari koje imaju antioksidativna svojstva.

Jedna analiza 15 kliničkih istraživanja, u kojima je sudjelovalo ukupno 1020 osoba s dijabetesom tipa 2, pokazala je da su osobe koje su konzumirale cimet imale niže razine LDL kolesterola ("lošeg" kolesterola) i triglicerida u usporedbi s onima koji su dobivali placebo.

Ipak, većina istraživanja provedena je na osobama s dijabetesom ili metaboličkim sindromom koje su uzimale dodatke prehrani s cimetom, a rezultati nisu uvijek jednaki. Zbog različitih doza, načina primjene i karakteristika ispitanika teško je donijeti konačan zaključak.

Treba li uzimati dodatke s cimetom?

Ako uzimate lijekove za snižavanje kolesterola ili regulaciju šećera u krvi, prije uzimanja dodataka prehrani s cimetom trebali biste se posavjetovati s liječnikom. Terapiju ne treba prekidati bez dogovora s liječnikom.

Korczak upozorava da nije moguće tvrditi kako neki začin samostalno može sniziti kolesterol. Cimet može biti dio zdravije prehrane, ali ne može zamijeniti uravnoteženu prehranu, kretanje, kvalitetan san i održavanje zdrave tjelesne težine.

Većina ljudi može sigurno koristiti cimet u prahu u količini od četvrtine do jedne čajne žličice dnevno. Pritom treba paziti na vrstu cimeta. Kasija cimet sadrži više kumarina, spoja koji u velikim količinama može opteretiti jetru, dok cejlonski cimet sadrži manje kumarina.

Kako još možete sniziti kolesterol?

Za zdravu razinu kolesterola najvažnija je ukupna kvaliteta prehrane. Preporučuje se jesti više biljnih namirnica, poput cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, voća i povrća jer su bogate vlaknima koja mogu pomoći u regulaciji kolesterola.

"Birajte proteine s manje zasićenih masti. Dobar izbor su piletina, puretina, riba te biljni izvori poput mahunarki, tofua i tempeha", savjetuje Hill. Također preporučuje umjeren unos crvenog mesa, sira i alkohola te redovitu tjelesnu aktivnost.

Kolesterol je masnoći slična tvar koju proizvodi jetra, a potreban je za stvaranje hormona, vitamina D i drugih važnih spojeva. Problem nastaje kada ga u krvi ima previše jer se može stvarati plak u krvnim žilama, što povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.

"Začini sadrže jedinstvene biljne spojeve koji mogu utjecati na razinu kolesterola, poboljšati protok krvi i pomoći u održavanju stabilne razine šećera u krvi", kaže Korczak.