NOVO istraživanje pokazuje da šaka orašastih plodova može znatno utjecati na krvni tlak i pomoći u prevenciji ozbiljnih zdravstvenih tegoba. Visoki krvni tlak, ili hipertenzija, smatra se najvećim pojedinačnim metaboličkim faktorom rizika za preranu smrt jer može dovesti do srčanog i moždanog udara, zatajenja bubrega i demencije.

Shireen Kassam, gostujuća profesorica sa Sveučilišta u Winchesteru, i Dagfinn Aune, znanstveni suradnik s Imperial Collegea u Londonu, u tekstu za portal The Conversation objasnili su da je prehrana ključna za regulaciju krvnog tlaka. Istaknuli su da na većinu slučajeva visokog tlaka utječu životne navike i prehrana. "To znači da promjene u prehrani mogu znatno utjecati na rizik od razvoja hipertenzije", napisali su.

Učinak različitih namirnica

Njihovo najnovije istraživanje potvrđuje da i male promjene donose rezultate. Otkrili su da je već jedna porcija orašastih plodova dnevno povezana s manjim rizikom od hipertenzije. Iako je poznato da biljna prehrana općenito smanjuje rizik od visokog tlaka, specifičan utjecaj orašastih plodova do sada nije bio detaljno istražen.

Pozitivan učinak pokazuju i druge biljne namirnice. Konzumacija 800 grama voća i povrća dnevno, što odgovara desetak porcija, smanjuje rizik od hipertenzije za 11 %. Istraživanje je također pokazalo da su cjelovite žitarice poput smeđe riže, zobi i integralnog kruha povezane s 26 % manjim rizikom, dok mahunarke taj rizik smanjuju za 16 %, a soja za 19 %.

Šaka orašastih plodova za 26 % manji rizik

Studija objavljena u časopisu British Journal of Nutrition objedinila je podatke 143.000 ljudi, od kojih je 20.665 imalo hipertenziju. Rezultati su pokazali da konzumacija otprilike jedne šake orašastih plodova dnevno, odnosno 30 do 35 grama, smanjuje rizik od razvoja visokog krvnog tlaka za 26 % u usporedbi s osobama koje ih uopće ne jedu.

Istraživači objašnjavaju i mehanizme kojima biljna hrana utječe na krvni tlak. Bogata je kalijem, koji potiče izbacivanje natrija i opušta krvne žile. Sadrži i vlakna koja hrane crijevne bakterije, a one zatim proizvode kratkolančane masne kiseline, spojeve također povezane s nižim tlakom. Uz to, mnoge biljke sadrže L-arginin i nitrate, koje tijelo pretvara u dušikov oksid za širenje krvnih žila, te polifenole koji također doprinose regulaciji tlaka.