KAD ČUJEMO riječ "masnoće", mnogima je prva asocijacija nešto nezdravo i štetno. No nisu sve masti iste - neke su itekako važne za zdravlje, a u dijelovima svijeta gdje ljudi žive najduže, upravo su one temelj svakodnevne prehrane.

Maslinovo ulje, ghee i riblje masti

U mediteranskim zemljama poput Grčke i Italije, gdje ljudi često dožive duboku starost u dobrom zdravlju, hladno prešano maslinovo ulje je osnovna masnoća. Bogato je mononezasićenim masnim kiselinama i antioksidansima koji štite srce, mozak i krvne žile.

Studije iz tzv. "plavih zona" (regija s najvećim brojem stogodišnjaka) pokazuju da maslinovo ulje smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i upalnih stanja.

U Indiji i Nepalu se stoljećima koristi ghee - pročišćeni maslac koji je otporan na visoke temperature i sadrži kratkolančane masne kiseline, koje pomažu radu crijeva. A u Japanu i na Islandu redovno se konzumira plava riba bogata omega-3 masnim kiselinama, koje smanjuju upale i poboljšavaju funkciju mozga.

Izbjegavaju industrijske biljne masti

Zanimljivo je da mnoge dugovječne zajednice izbjegavaju ono što se u modernim prehrambenim navikama još uvijek često koristi - a to su visoko rafinirana ulja poput suncokretovog, kukuruznog i sojinog ulja, osobito kad su korištena za prženje ili više puta zagrijavana.

Takve masti, iako vizualno neutralne i tehnološki praktične, bogate su omega-6 masnim kiselinama koje u višku mogu potaknuti upale u tijelu, osobito kad su u neravnoteži s omega-3 mastima. U tzv. "zapadnoj prehrani" upravo je taj disbalans čest uzrok kroničnih bolesti, dok u dugovječnijim populacijama balans dolazi prirodno - iz hrane koja nije industrijski obrađena.