SMRZNUTO povrće sve češće zamjenjuje svježe na našim tanjurima - praktično je, dugotrajno i gotovo uvijek spremno za kuhanje, pečenje ili pripremu brzih jela. No mnogi i dalje sumnjaju u njegovu nutritivnu vrijednost. Postavlja se pitanje: koliko vitamina, minerala i drugih nutrijenata ostaje u povrću nakon procesa zamrzavanja? Odgovor možda iznenađuje - u mnogim slučajevima smrznuto povrće može biti jednako, pa čak i nutritivno bogatije od svježeg povrća kupljenog izvan sezone.

Nutritivna vrijednost smrznutog povrća

Ključ leži u načinu proizvodnje. Smrznuto povrće obično se bere u vrhuncu sezone, kada je najzrelije i najbogatije vitaminima, mineralima i antioksidansima. Nakon berbe, povrće se kratko blanšira - kuha ili pari na visokoj temperaturi - kako bi se deaktivirali enzimi koji bi inače ubrzo uništili nutritivne tvari. Zatim se brzo zamrzava pri vrlo niskim temperaturama.

Takav proces omogućuje da povrće zadrži veći dio svojih hranjivih vrijednosti. Vitamin C, folna kiselina, beta-karoten i antioksidansi ostaju gotovo nepromijenjeni, dok su minerali poput kalija, magnezija, kalcija i željeza stabilni tijekom zamrzavanja. Naprotiv, svježe povrće koje je prevezeno tisuće kilometara i skladišteno danima ili tjednima često gubi značajan dio svojih vitamina, osobito onih osjetljivih na svjetlost i temperaturu.

Primjeri su brokula, grašak, špinat i mrkva iz zamrzivača često imaju isti ili čak veći sadržaj vitamina C i beta-karotena nego svježe povrće kupljeno izvan sezone, jer smrznuto povrće zadržava nutritivnu "vitalnost" iz trenutka berbe.

Blanširanje, iako može uzrokovati blagi gubitak vitamina topivih u vodi, zapravo je nužno da bi povrće dugo zadržalo boju, okus i teksturu, a nutritivni gubitak rijetko prelazi 10-15%.

Praktične prednosti i ušteda vremena

Smrznuto povrće nije samo nutritivno, već i praktično. Ne morate ga odmah koristiti, može stajati mjesecima u zamrzivaču, što smanjuje bacanje hrane i omogućuje planiranje obroka unaprijed. Porcije su već odmjerene, što olakšava pripremu obroka za djecu ili doručke poput smoothieja i omleta.

Osim toga, smrznuto povrće je često cjenovno povoljnije od svježeg, osobito kad se radi o egzotičnim ili sezonskim vrstama. Grašak, kukuruz, mješavine povrća za juhu ili wok - sve se može kupiti po nižoj cijeni nego svježe izvan sezone, a nutritivno ostaje vrlo kvalitetno.

Zamrznuto povrće je i higijenski praktično: kratko blanširanje ubija mikroorganizme i produžuje rok trajanja. Time smanjujete rizik od kvarenja i mikrobioloških problema koji se ponekad javljaju kod svježeg povrća koje je dugo transportirano.

Savjeti za maksimalnu nutritivnu vrijednost

Da biste iz smrznutog povrća izvukli maksimum:

• Kuhajte ga kratko na pari ili u maloj količini vode. Dugotrajno kuhanje u velikoj količini vode može izvući vitamine topive u vodi.
• Nemojte ga odmrzavati unaprijed ako ga nećete odmah koristiti - ponovno zamrzavanje i odmrzavanje gubi hranjive tvari i teksturu.
• Kombinirajte ga s masnoćama poput maslinovog ulja ili orašastih plodova, jer vitamini topivi u mastima (A, D, E, K) bolje ulaze u organizam u prisutnosti masti.
• Birajte smrznute mješavine ili cijele komade povrća bez dodatnih umaka ili konzervansa kako biste izbjegli dodatne šećere ili soli.

Smrznuto povrće nije kompromis. Nutritivno često stoji rame uz rame sa svježim povrćem, osobito kada je svježe dostupno izvan sezone, a nudi i praktičnost, dugotrajnost i cjenovnu uštedu. S pravim načinom pripreme, možete imati obrok bogat vitaminima, mineralima i antioksidansima - gotovo jednako zdrav kao da ste ga ubrali sami u vrtu.

Za svakodnevnu prehranu, smrznuto povrće je stoga izvrstan saveznik - praktično, hranjivo i uvijek pri ruci.