Sadržaj nastao u suradnji s: GLS

U POLJSKOJ, zemlji koja je postala svjetski fenomen za dostavu, paketomati su postali toliko uobičajeni da ljudi više ne pitaju "Kad stižeš?", nego "U koji paczkomat da ti ubacim pošiljku?". 

Tamo otprilike polovica paketa završi u tim limenim pretincima, dok su u Finskoj već godinama najpopularniji način dostave.

Situacija u Hrvatskoj bila je potpuno drugačija prije samo nekoliko godina. Kroz ove uređaje tada je prolazilo tek nekoliko pošiljaka dnevno, a mnogi su ih promatrali kao čudne metalne ormariće na benzinskim postajama. 

No, slika se do danas drastično promijenila. U ožujku ove godine GLS je postavio svoj tisućiti paketomat, čime je postao prvi operator s četveroznamenkastom mrežom i službeno potvrdio da idemo u dobrom smjeru kad je u pitanju modernizacija dostave. 

Provjerili smo gdje je u toj priči Hrvatska i što se za prosječnog korisnika dostave mijenja. Zaputili smo se na pravu adresu i razgovarali s Dominikom Pintarom, menadžerom koji vodi prodaju i razvoj poslovanja GLS-a u Hrvatskoj i Srbiji. U kompaniji je osam godina, a fokus posla mu implementacija paketomata u web trgovine i širenje njihove mreže izvan velikih gradova. 

Četiri godine, tisuću lokacija

Mreža GLS-ovih paketomata krenula rasti prije četiri godine. Do stotog paketomata GLS je došao u siječnju 2023., do petstotog već u travnju 2024. A u ožujku ove godine - do tisuću.

No Pintara, kaže, nije iznenadio sam tempo širenja koliko reakcija korisnika. 

"Paketomati su u relativno kratkom vremenu od noviteta postali svakodnevna navika", ističe. 

Još do prije dvije godine web-shopovi tu opciju nisu često nudili, pa su se i paketomati rjeđe koristili. Danas je slika drugačija, sve više trgovina nudi dostavu u paketomat, stoga je kupci biraju sve češće.

Jeftinija dostava mijenja i ono što kupujemo

Standardni model dostave u Hrvatskoj godinama je funkcionirao po poznatoj špranci. Tko nije doma, nađe papirić na vratima i ide po paket na poštu. S paketomatima, ta se slika mijenja.

"Danas paket više ne diktira korisniku tempo - korisnik diktira tempo paketu", kaže Pintar. Zbog paketomata, danas se paketi mogu poslati ili preuzeti u bilo koje doba dana, bez čekanja i prilagodbe isključivo rasporedu dostave. 

Postoji još jedan aspekt dostave koji se rjeđe spominje, a utječe na našu odluku o kupnji. Dostava u paketomat u pravilu je jeftinija od dostave na adresu, pojašnjava Pintar. A kad je cijena dostave niža, pada i ukupni trošak narudžbe, pa se kupci lakše odlučuju i na proizvode koji su u načelu jeftiniji, a koje inače ne bi naručili jer bi im sama poštarina pojela razliku.

Drugim riječima, paketomat ne mijenja samo način na koji kupac preuzima paket, već i to hoće li uopće kliknuti "naruči".

Paketomate su u početku koristili mlađi i digitalno aktivni 

Paketomate u Hrvatskoj su u početku doista koristili mlađi, digitalno aktivni kupci, komentira Pintar. Ali danas ta razlika gotovo da ne postoji. 

Zanimljivo je i što se najčešće nalazi unutar tih pretinaca. Na hrvatskom tržištu, baš kao i u ostatku Europe, apsolutni rekorderi su odjeća i obuća, što ne čudi s obzirom na to da su najveći modni web-shopovi među prvima uveli paketomate kao primarnu opciju dostave. Slijede ih dodaci prehrani, kozmetika i sitna elektronika. 

"Rast online kupnje doveo je do toga da sve dobne skupine sve češće naručuju putem web-shopova, a s time raste i korištenje paketomata", nadodaje.

Inače, usluga GLS-ovih paketomata je napravljena s idejom da bude svima jednostavna. Na GLS-ovim paketomatima moguće je platiti pouzeće karticom na ugrađenom POS terminalu, bez aplikacija ili prethodnog online plaćanja. A da bi korisnik preuzeo paket, dobiva PIN kôd putem SMS-a ili e-maila koji potom upisuje. Klikom na "potvrdi" vrata se automatski otvaraju, a on preuzima paket. 

Teško je vratiti se na klasičan model dostave, zaključuje Pintar. Korisnicima se dodatno sviđa i to što mogu promijeniti vrijeme i lokaciju dostave kako im odgovara.

Manje općine same su se počele javljati

Postaviti paketomat u centar Zagreba je jedno, ali kako rasporediti mrežu po zemlji čija geografija uključuje obalu, otoke i mjesta koja rijetko završe u logističkim prioritetima?

"U urbanim sredinama fokus je na gustoći stanovanja i svakodnevnim rutama, blizina zgrada, trgovina i frekventnih lokacija. U manjim sredinama i na otocima naglasak je na dostupnosti i pokrivenosti, kako bi usluga bila jednako dostupna svima", objašnjava Pintar.

Mreža GLS-a tako danas pokriva sve regije Hrvatske, uključujući deset najvećih otoka. Najveći fokus ostaje na lokacijama koje su frekventnije, a to su stambene četvrti, blizina većih zgrada, mjesta gdje ljudi žive i kreću se. Potom su bitne ostale točke poput benzinskih postaja i okolice trgovina, ali princip iza svakog paketomata je isti - mora biti na korisnikovoj ruti.

Pintar je potvrdio i da je širenje izvan velikih gradova u nekim oblicima čak jednostavnije. 

"U urbanim sredinama proces je često kompleksniji zbog većeg broja faktora koje treba uskladiti, od lokacija do infrastrukture i dozvola." Stoga se sve češće događa i obrnuto, govori. Manje se općine same javljaju GLS-u s interesom da se postave paketomati jer ga prepoznaju kao konkretnu vrijednost za stanovnike.

Hrvatska sustiže brža europska tržišta

Europska slika daje zanimljivu perspektivu o stanju paketomata. Prema posljednjoj analizi konzultantske kuće Kearney iz 2025., u Poljskoj na svakih tisuću stanovnika dolazi više od jednog paketomata. Ona je ujedno i svjetski pionir jer ovaj tip dostave postao je tamo i kulturološki fenomen s više od 28 tisuća lokacija.

S druge strane, iako bi se očekivalo da gospodarski divovi poput Njemačke predvode ovaj trend, stvarnost je drugačija. Ova članica EU-a stoji na tek 0,18 paketomata na tisuću stanovnika, a GLS-ovih tisuću paketomata u Hrvatskoj već nas stavlja ispred nje kad je u pitanju gustoća mreže. Dok Nijemci i dalje ostavljaju pakete kod susjeda, što je tamo stoljetna tradicija, Hrvati su brže prigrlili svoj dostavni digitalni "ormarić".

"Hrvatska je ušla u fazu u kojoj paketomati više nisu dodatna opcija, nego postaju sastavni dio dostave", ističe Pintar. Prema njegovim riječima, Hrvatska se danas može uspoređivati s europskim tržištima koja su već prošla fazu uvođenja i nalaze se u ubrzanom rastu, odnosno tržištima na kojima paketomati postali standard. 

Pritom se prvenstveno misli na tržišta Srednje i Istočne Europe, poput Češke, Mađarske i Baltičkih zemalja, koja su preskočila faze zapadnoeuropskih zemalja i uvela paketomate kao zlatni standard dostave.

Kad Dominik Pintar sažme što se promijenilo u posljednjih pet godina, odgovor stane u jednu rečenicu. 

"Danas je potpuno normalno da paket čeka vas, a ne vi njega". A za tržište na kojem je dostava donedavno značila prilagođavanje tuđem rasporedu, to nije mali pomak.

Sponzorirani sadržaj donose Index i GLS u skladu s najvišim profesionalnim standardima.