RUSKI književni velikan Lav Tolstoj, poznat po svojim epskim romanima o životu, ljubavi i moralu, pisao je i o povezanosti inteligencije i suosjećanja. Prema Tolstoju, prava inteligencija ne vidi se u onome što netko zna ili je postigao, nego u načinu na koji se odnosi prema drugim ljudima.

Riječ je o ideji koja se danas opisuje kao emocionalna inteligencija, a istraživanja potvrđuju da je način na koji se odnosimo prema drugima jedan od najboljih pokazatelja takve inteligencije, jednako važne kao i kognitivne sposobnosti za kvalitetu života i odnosa.

Tolstojeva misao o inteligenciji i dobroti

U jednoj objavi na TikToku Juan de Medeiros, koji se na svom profilu bavi filozofskim temama, pripisao je Tolstoju sljedeći citat: "Što je čovjek inteligentniji, to više dobrote pronalazi u drugima. Jer ništa ne obogaćuje svijet kao dobrota. Ona čini zagonetno jasnim, teško lakim, a dosadno vedrim."

De Medeiros smatra da je Tolstoj vjerovao kako se inteligentni ljudi ne boje biti dobri. Istaknuo je i poznatu izreku da se "prema drugima trebamo odnositi onako kako bismo željeli da se oni odnose prema nama". Dodao je kako "drugi možda neće ispuniti vaša očekivanja, ali vi se možete ponašati dostojanstveno, suosjećajno i s empatijom te tako postati osoba kakvu želite vidjeti u svijetu".

"Posjedovati emocionalnu inteligenciju znači vidjeti dobro u drugima. To je ono što je Tolstoj mislio, biti inteligentan znači biti dobar", zaključio je.

Četiri ključne osobine emocionalne inteligencije

Psiholog dr. Todd Helvig ističe da osobe s visokom emocionalnom inteligencijom imaju bolje međuljudske odnose, bolji su roditelji i općenito su uspješnije u karijeri. On tvrdi da se visoka emocionalna inteligencija temelji na četiri osobine: samosvijesti, samokontroli, empatiji i vještini izgradnje odnosa.

Helvig samosvijest definira kao sposobnost prepoznavanja vlastitog emocionalnog stanja i zatim reguliranja tih emocija, što nikada nije lako, osobito kada su osjećaji intenzivni. Sposobnost empatije, s druge strane, podrazumijeva prepoznavanje tuđih emocija, čak i kada se njihova životna iskustva bitno razlikuju od naših.

On zaključuje da se "rad na sebi uvijek isplati", a razvoj vlastite emocionalne inteligencije ujedno je i ulaganje u odnose koji su nam najvažniji.

Kako razviti suosjećanje i samosvijest

Kako bismo izgradili emocionalnu svijest, trebali bismo vježbati empatiju u svakoj prilici. Kako je primijetila Raquel Olsson u jednoj objavi na TikToku, "vježbanjem empatije stječemo moć", ali je gubimo ako dopustimo da nam ta moć "udari u glavu".

Ključan korak prema višoj emocionalnoj inteligenciji jest i prestanak osuđivanja vlastitih osjećaja. Važno je shvatiti da emocije nisu "dobre" ili "loše", one jednostavno postoje. Ne bismo trebali strogo osuđivati sebe zbog onoga kako se osjećamo, kao ni druge zbog njihovih osjećaja.

Kada se pojave teške emocije, korisno je zastati na trenutak i duboko udahnuti. Zapitajte se: "Zašto se ovako osjećam?" Pristup vlastitim emocijama s blagom znatiželjom jedan je od načina na koji možemo pokazati suosjećanje prema sebi, čak i u teškim trenucima.

Klinička socijalna radnica Christine Vargo smatra da je "početni korak prema iscjeljenju osvještavanje vlastitih osjećaja. Jednom kada postanete svjesni svojih obrazaca i ponašanja povezanih s emocijama, tada o njima možete početi razmišljati sa znatiželjom".

Upravo takav otvoren i znatiželjan odnos prema vlastitom unutarnjem svijetu gradi emocionalnu inteligenciju na koju je Tolstoj ukazivao, a pokazivanje blagosti prema sebi i drugima, bez osuđivanja, znak je duboke i nijansirane inteligencije.