UVRIJEŽENO je mišljenje da život doseže vrhunac u dvadesetima, nakon čega slijedi pad, no nova znanstvena saznanja dovode taj narativ u pitanje. Prema novom istraživanju, vrhunac zdravlja i sreće zapravo dostižemo u 47. godini, što bi moglo promijeniti pogled na starenje kod mnogih koji s nelagodom razmišljaju o četrdesetima. Čini se da najbolje tek dolazi.

Koja je najsretnija dob

Studija koju je naručio brend za dentalno zdravlje TePe obuhvatila je 2000 Britanaca koji su odgovarali na pitanje kada, po njihovu mišljenju, zdravlje i sreća dosežu vrhunac. Rezultati jasno upućuju na kasne četrdesete kao idealno razdoblje.

Miranda Pascucci, voditeljica kliničke edukacije u TePeu, objasnila je za Daily Mail da je ključ u promjeni pristupa zdravlju. Umjesto usmjerenosti na izgled, ljudi u četrdesetima sve više pažnje posvećuju tome kako se osjećaju i kako im tijelo funkcionira.

"S godinama mnogi počinju shvaćati da zdravlje nije samo ono što se vidi izvana", rekla je. "Važno je kako se osjećate i koliko vam tijelo dobro funkcionira."

Kako starenje donosi zadovoljstvo

Gotovo polovica ispitanika starijih od 40 godina izjavila je da u kasnijoj dobi bolje razumiju svoje tijelo, a to samopouzdanje očito ima velik utjecaj. Ljudi postaju svjesniji vlastite dobrobiti, češće biraju kvalitetniju prehranu i znatno rjeđe pretjeruju s izlascima.

Više od četvrtine ispitanika priznalo je da piju i izlaze puno manje nego u dvadesetima i tridesetima. Zamjena kasnih izlazaka i neredovitih obroka ranijim odlaskom na spavanje i uravnoteženijom prehranom očito donosi rezultate. Oko 35 posto ispitanika navelo je da ih manje brine tuđe mišljenje te se više fokusiraju na vlastito zdravlje. Uz to, 26 posto istaknulo je da ih održavanje tempa s djecom ili unucima potiče na aktivnost. Sve to kasne četrdesete čini manje kriznim razdobljem, a više vremenom osobnog procvata.

Briga o zdravlju ne smije čekati

Ipak, prije nego što se sljedeće desetljeće provede u iščekivanju vrhunca sreće, važno je imati na umu jednu činjenicu. Drugo istraživanje, također provedeno na 2000 Britanaca, pokazalo je da se ljudi danas "starima" smatraju tek od 69. godine, što je pomak u odnosu na ranije procjene od 62 godine.

Zdravstvena trenerica Donna Bartoli upozorava da pomicanje granice starosti ne znači da se briga o zdravlju smije odgađati.

"Iako pojam 'starosti' pomičemo sve kasnije, mnogi i dalje odgađaju usvajanje navika koje pridonose kvalitetnom starenju", istaknula je. "Ako je 69 doista nova 'starost', pravo vrijeme za brigu o zdravlju nije kasnije, nego sada."