Sadržaj nastao u suradnji s: BIPA

AKO STE posljednjih mjeseci proveli malo više vremena na skincare TikToku, vjerojatno ste naletjeli i na sasvim suprotne savjete o zaštiti od sunca. Jedni SPF smatraju najvažnijim korakom jutarnje rutine, drugi tvrde da su UV filtri "toksični", da sprečavaju stvaranje vitamina D ili da nam zaštita zapravo treba samo na plaži.

Tu su i praktičnije tvrdnje: puder sa zaštitnim faktorom navodno je dovoljan sam za sebe, SPF 50 navodno ne treba obnavljati, a svaka krema sa zaštitnim faktorom navodno je jednako dobra za svaki tip kože.

Što od toga ima smisla, a što možemo mirno prestati dijeliti dalje, provjerili smo s Antonelom Bešlić, koja više od sedam godina radi kao magistra farmacije, a posljednje dvije i pol godine u BIPA Pharmi, gdje svakodnevno savjetuje kupce o njezi kože.

Mit 1: SPF proizvodi su "toksični"

Ovo je jedna od tvrdnji koja se najbrže proširila društvenim mrežama. Dio straha povezan je s istraživanjima koja su pokazala da se neki UV filtri nakon nanošenja mogu pronaći u organizmu. No otkriti neku tvar u organizmu nije isto što i dokazati da ona uzrokuje štetu.

"Strah od 'toksičnosti' SPF proizvoda uglavnom proizlazi iz pogrešnog tumačenja pojedinih istraživanja te informacija koje se na društvenim mrežama često dijele bez dovoljno konteksta. Činjenica da se neki UV filtri nakon nanošenja mogu otkriti u organizmu ne znači automatski da su štetni ili da predstavljaju zdravstveni rizik", kaže Bešlić.

UV filtri koji se koriste u kozmetičkim proizvodima u Europskoj uniji podliježu sigurnosnim procjenama, a pojedini se sastojci i njihove dopuštene koncentracije ponovno procjenjuju kada se pojave novi podaci.

S druge strane, posljedice pretjeranog izlaganja UV zračenju dobro su dokumentirane, od opeklina i preranog starenja kože do povećanog rizika od raka kože.

Mit 2: Svakodnevni SPF uzrokovat će manjak vitamina D

Na papiru zvuči logično. UVB zrake sudjeluju u stvaranju vitamina D u koži, a SPF ih blokira. U stvarnom životu priča je složenija.

"Često čujem tvrdnju da SPF uzrokuje manjak vitamina D, no dosadašnja istraživanja to nisu potvrdila kod većine ljudi. SPF kreme smanjuju prodiranje UVB zraka koje su ključne za sintezu vitamina D, ali nijedna krema ne može u potpunosti blokirati cjelokupno UV zračenje", kaže Bešlić.

Američka akademija za dermatologiju ne preporučuje namjerno izlaganje nezaštićene kože UV zračenju kao način podizanja razine vitamina D, već upućuje na prehranu i, kada je potrebno, dodatke prehrani.

Mit 3: SPF treba samo ljeti

Sunce ne nestaje u listopadu, a ni UVA zračenje nije rezervirano za dane provedene na plaži.

"Smatram da SPF nije rezerviran samo za ljeto, već ga je poželjno koristiti tijekom cijele godine. UV zračenje prisutno je i tijekom oblačnih dana, a UVA zrake, koje značajno pridonose fotostarenju kože i nastanku hiperpigmentacija, prolaze kroz oblake i staklo. Zato za lice preporučujem svakodnevnu zaštitu", kaže Bešlić.

To ne znači da je svaka situacija jednaka. Dan proveden vani nije isto što i cijeli dan u prostoru bez izravnog dnevnog svjetla. No ako redovito hodate, vozite, sjedite uz prozor ili dulje boravite vani, zaštita ima više smisla nego svakodnevno računanje koliko ste minuta bili na suncu.

Mit 4: Ako puder ima SPF, druga zaštita mi ne treba

SPF u puderu ili drugoj šminki može biti koristan dodatak, ali problem je u količini.

Zaštitni faktor naveden na proizvodu dobiva se pri određenoj količini nanošenja, a šminku većina ljudi ne nanosi ni približno toliko niti je obnavlja svaka dva sata. Zbog toga je teško računati na puder kao jedini izvor zaštite.

Praktičnije je SPF smatrati zasebnim korakom njege, a šminku sa zaštitnim faktorom dodatnim bonusom.

Mit 5: SPF 50 ujutro znači da ste zaštićeni cijeli dan

Ni visok zaštitni faktor ne rješava problem ako proizvod nanesemo premalo.

"Rekla bih da najčešća pogreška nije odabir pogrešnog SPF proizvoda, već njegovo nepravilno korištenje. Mnogi nanesu premalu količinu zaštitnog sredstva, zbog čega je stvarna razina zaštite znatno niža od one navedene na pakiranju", kaže Bešlić.

Posebno tijekom duljeg boravka vani, znojenja ili kupanja, zaštitu treba obnoviti. Često se pritom zaboravljaju uši, vrat, rub lica, ruke ili druga izložena mjesta. Stručnjaci također preporučuju ponovno nanošenje otprilike svaka dva sata kada boravimo na otvorenom te nakon plivanja ili jačeg znojenja.

Najbolji SPF nije nužno onaj koji izgleda najbolje na papiru

Masnoj koži često više odgovaraju lagani fluidi i gelovi, suhoj bogatije hidratantne formule, dok kod osjetljive i reaktivne kože vrijedi posebno obratiti pozornost na cijelu formulaciju.

Važnije od traženja jednog "najboljeg" SPF-a jest pronaći proizvod koji vam odgovara dovoljno da ćete ga stvarno koristiti.

"Kao magistra farmacije, uvijek naglašavam da najbolji SPF nije nužno onaj s najvišim zaštitnim faktorom, već onaj koji ćete koristiti redovito i pravilno", kaže Bešlić.

Ako pritom proučavate različite formulacije i pokušavate pronaći onu koja odgovara vašoj koži, u novoj mojaBIPA aplikaciji, dijelu kampanje "Sve se broji", dostupni su kuponi i pogodnosti, a kroz BIPACard program svaki potrošeni euro donosi jedan bod koji se može iskoristiti kao popust.

Na kraju se većina SPF mitova vraća na isto: proizvod ne mora biti savršen niti rutina komplicirana.

"Dosljednost je važnija od potrage za 'savršenim' SPF-om. Puno je bolje svakodnevno koristiti formulu koja odgovara vašoj koži i koju rado nanosite nego povremeno posegnuti za proizvodom s vrlo visokim zaštitnim faktorom", zaključuje Antonela Bešlić, mag. pharm.

Sponzorirani sadržaj donose Index i BIPA u skladu s najvišim profesionalnim standardima.