KADA stres postane prevelik, mnogi od nas utjehu traže u distrakcijama, a "beskrajno skrolanje" po mobitelu postalo je jedan od najčešćih načina nošenja s pritiskom. To je posebno izraženo kod osoba koje nemaju razvijene zdravije mehanizme suočavanja, ističe dr. Aditi Nerurkar. S obzirom na to da majke, unatoč jednakom radnom i financijskom doprinosu, često snose veći teret administrativnih i emocionalnih obaveza u kućanstvu, ne iznenađuje što se mnoge oslanjaju na mobitel kako bi preživjele dan. Umjesto da vas ignorira, vaša mama vjerojatno samo pokušava upravljati vlastitim strahovima i tjeskobom, piše portal YourTango.

1. Strah od nevažnosti

Mnoge se žene toliko poistovjete s ulogom majke da ona potpuno potisne njihove osobne interese i potrebe. Vlastitu vrijednost počinju mjeriti time koliko su potrebne svojoj djeci, a roditeljske odgovornosti postaju apsolutni prioritet. Ako vaša mama slobodno vrijeme provodi na mobitelu, možda izbjegava suočavanje sa strahom od toga da više nije toliko potrebna. Bilo da prolazi kroz fazu "praznog gnijezda" ili se osjeća nevažno zbog partnerove primjedbe, suočavanje s tim osjećajima može biti preteško.

2. Bijeg od vlastitih misli

Kako objašnjava psihologinja Michele Leno, mnogi ljudi ne vole samoću jer ih tišina tjera da se suoče s potisnutim emocijama i nelagodom. Jednostavni zadaci poput prepoznavanja vlastitih osjećaja mogu se činiti nemogućima za majke koje su neprestano u stanju pripravnosti. Mama koja koristi mobitel kao distrakciju možda zapravo bježi od vlastitih misli. Ako primijetite da stalno "skrola" kad je sama ili ostaje budna do kasno uz televiziju, vjerojatno izbjegava suočavanje sa svojim unutarnjim strahovima.

3. Nemogućnost usporavanja

Za majke koje balansiraju između bezbroj obaveza i očekivanja da potrebe djece uvijek stave ispred svojih, usporavanje se čini kao nemoguća misija. Takav užurbani ritam s vremenom postaje duboko ukorijenjena navika. Iako se može činiti neugodnim, usporavanje je ključno za dobrobit majki i kvalitetnije roditeljstvo. Stoga, ako je vaša mama stalno na mobitelu, moguće je da izbjegava istinsko usporavanje koje zahtijeva svjesnost i prisutnost u trenutku.

4. Izbjegavanje sukoba

Prema psihoterapeutkinji Jennifer Gerlach, izbjegavanje teških razgovora može kratkoročno ublažiti napetost, ali dugoročno samo pojačava osjećaje ogorčenosti, stresa i razdražljivosti. Rješavanje sukoba i zdrava komunikacija temelj su zdravih odnosa. Kada majke izbjegavaju teške teme radi trenutne ugode, ugrožavaju vlastitu dobrobit i narušavaju obiteljsku dinamiku.

5. Suočavanje s problemima u braku

Više od trećine parova suočava se s bračnim problemima unutar prve godine i pol nakon rođenja djeteta. Za majke, koje često doživljavaju dramatičnu promjenu osobnog identiteta, dodatni stres u partnerskom odnosu može biti iznimno težak. Pod pritiskom da sve drže pod kontrolom, suočavanje s otuđenim brakom može biti kap koja prelijeva čašu. Skrolanje tada postaje obrambeni mehanizam koji ih štiti od bolne stvarnosti, jer pokušaj povezivanja s partnerom nosi rizik od odbijanja ili sukoba.

6. Tuga i trauma

Iako je teško izravno povezati nerazriješenu traumu majke s ishodima kod djece, istraživanje objavljeno u časopisu Social Neuroscience pokazalo je da dojenčad takvih majki češće razvija nesigurne oblike privrženosti. To naglašava važnost prorade vlastitih trauma. Ako se majka ne suoči sa svojom tugom ili traumom, one će se neprestano vraćati. Skrolanje po mobitelu može biti način bijega od srama ili krivnje povezane s utjecajem vlastitih problema na djecu.

7. Priznavanje vlastitog "burnouta"

Studija iz 2025. objavljena u časopisu JAMA Internal Medicine potvrđuje da se mentalno zdravlje majki svih generacija pogoršava. Bilo da je riječ o izgaranju zbog nedostatka podrške ili teretu emocionalnog rada, majke se često suočavaju s nemogućim očekivanjima. Ako primijetite da vaša mama neprestano koristi mobitel i teško traži pomoć, vjerojatno izbjegava suočavanje s vlastitim "burnoutom". Možda se boji priznati da ne može sve sama, strahujući da će se, ako uspori, cijelo kućanstvo urušiti.

8. Postavljanje zdravih granica

Stručnjakinja za psihologiju Peg Streep tvrdi da su granice ključne za zaštitu zdrave obiteljske dinamike. Bilo da se radi o očekivanjima u komunikaciji ili zaštiti slobodnog vremena, granice štite sve članove obitelji. Međutim, ako majka izbjegava teške razgovore i koristi mobitel kao distrakciju, vjerojatno ne postavlja potrebne granice. Iako se čini da tako zadržava kontrolu, studija u časopisu Journal of Consulting and Clinical Psychology navodi da izbjegavanje samo pogoršava stres.

9. Egzistencijalna kriza i praznina

Majke koje se oslanjaju na stalnu stimulaciju kroz "beskrajno skrolanje" možda izbjegavaju suočavanje s teškim egzistencijalnim pitanjima poput: "Je li ovo zaista sve od života?", "Koja je moja svrha?" ili "Što ako mi se ne sviđa život koji sam odabrala?". Lako je ignorirati čežnju za smislom kada ste stalno zauzeti, ali u trenucima tišine, ti osjećaji izlaze na površinu. Spoznaja da je roditeljska uloga postala jedini identitet može biti zastrašujuća, a ne utješna.

10. Strah od traženja pomoći

Iako su mreže socijalne podrške ključne za dobrobit majki, studija objavljena u časopisu Health Psychology Open Journal objašnjava da je mnogim ženama gotovo nemoguće zatražiti pomoć. Navikle su nositi teret svih oko sebe, pa im je pomisao da priznaju kako nešto ne mogu same zastrašujuća. Oslanjanje na druge može se činiti kao slabost, zbog čega radije biraju distanciranje i bijeg u digitalni svijet.

11. Gubitak relevantnosti

Strah da postaju nevažne posebno je izražen kod majki tinejdžera i odrasle djece. Kako se djeca prirodno udaljavaju, stalno "skrolanje" može se činiti kao način da ostanu relevantne. Žele razumjeti nove trendove, žargon i tehnologiju koju njihova djeca koriste. U ovom slučaju, mobitel nije toliko mehanizam bijega koliko alat za učenje koji im pruža osjećaj povezanosti sa svijetom svoje djece. Međutim, ako to postane navika, može dovesti do izbjegavanja stvarne komunikacije.