TINEJDŽERI koji odrastaju uz roditelje koji ih često kažnjavaju, postavljaju stroga pravila i rijetko pokazuju toplinu skloniji su razvijanju uvjerenja da su kršenje pravila i agresivno ponašanje prihvatljivi. S vremenom mogu razviti i izraženije simptome tjeskobe i depresije, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Research on Adolescence, o kojem piše PsyPost.

Autoritarni odgoj podrazumijeva stroga pravila, pretjeranu kontrolu, grubo obraćanje i kažnjavanje bez objašnjenja, uz malo topline i razumijevanja. Ranija istraživanja povezala su takav način odgoja s tjeskobom, depresijom, agresivnim ponašanjem i kršenjem pravila.

Kako strogi odgoj oblikuje razmišljanje mladih?

Većina dosadašnjih istraživanja bavila se problematičnim ponašanjem mladih, a manje načinom razmišljanja koji mu može prethoditi. Riječ je o takozvanom antisocijalnom razmišljanju, koje uključuje uvjerenja i stavove zbog kojih mladi smatraju da je prihvatljivo kršiti pravila, suprotstavljati se autoritetima i ponašati se agresivno.

Takva uvjerenja mogu utjecati na to kako mladi tumače ponašanje drugih. Primjerice, mogu pogrešno zaključiti da im netko želi nauditi, čak i kada to nije slučaj, te zbog toga reagirati agresivno. Takav način razmišljanja obično postaje izraženiji tijekom adolescencije, kada se osobni stavovi sve više učvršćuju.

Istraživači sa Sveučilišta Syracuse željeli su provjeriti kako je autoritarni odgoj povezan s takvim stavovima, ali i s emocionalnim zdravljem tinejdžera.

"Velik dio istraživanja antisocijalnog ponašanja usmjeren je na prepoznavanje i rješavanje problema koji su se već pojavili. Takav je rad nužan, ali kada se štetno ponašanje već dogodi, posljedice za adolescente i druge ljude možda su već nastupile", rekao je istraživač Wusirige za PsyPost.

"Željeli smo istražiti ono što prethodi antisocijalnom ponašanju, odnosno uvjerenja i stavove zbog kojih se agresija ili kršenje pravila mogu činiti prihvatljivima. Razumijevanje tih načina razmišljanja može otvoriti mogućnosti za prevenciju dok adolescenti još razvijaju svoje vrijednosti i stavove o društvenim odnosima", objasnio je.

Istraživače je zanimalo i pojavljuju li se takvi stavovi zajedno s tjeskobom i depresijom te mogu li poteškoće na jednom području s vremenom pogoršati probleme na drugom.

U istraživanju sudjelovao 491 tinejdžer

Istraživači su analizirali podatke 491 tinejdžera i njihovih roditelja iz SAD-a. Istraživanje je provedeno u četiri kruga, u razmacima od približno šest mjeseci, između studenoga 2021. i ljeta 2023. godine. Na početku istraživanja prosječna dob sudionika bila je 15,3 godine, a nešto više od polovice bile su tinejdžerice.

Roditelji su ispunjavali upitnik o svojim odgojnim postupcima, uključujući fizičko kažnjavanje, vikanje i prijetnje bez objašnjenja. Tinejdžeri su zatim odgovarali na pitanja o simptomima tjeskobe i depresije te stavovima prema kršenju pravila i agresiji.

Primjerice, trebali su procijeniti koliko se slažu s tvrdnjama "Nije ništa strašno izostati s nekoliko sati nastave" i "Neka djeca zaslužuju da ih se maltretira".

Istraživači su uspoređivali razlike među tinejdžerima, ali i pratili promjene kod svakog pojedinca tijekom vremena. Pritom su uzeli u obzir obiteljske prihode, obrazovanje roditelja i druge okolnosti.

Strogi odgoj povezan s opravdavanjem agresije

Rezultati su pokazali da su tinejdžeri čiji su roditelji primjenjivali stroži odgoj u prosjeku imali izraženije antisocijalne stavove. Drugim riječima, bili su skloniji opravdavati kršenje pravila i agresiju prema vršnjacima nego oni čiji su roditelji bili manje autoritarni.

Međutim, istraživači nisu pronašli statistički značajnu povezanost između autoritarnog odgoja i prosječnih razina tjeskobe ili depresije kada su uspoređivali različite tinejdžere.

Praćenje istih tinejdžera pokazalo je da strogi odgoj nije bio povezan s kratkoročnim promjenama antisocijalnih stavova. Ipak, otprilike 18 mjeseci nakon početka istraživanja uočena je povezanost strožeg odgoja s blagim porastom simptoma tjeskobe i depresije u odnosu na uobičajeno emocionalno stanje svakog tinejdžera.

Ta se povezanost pojavila tek u posljednjem krugu istraživanja, a rezultat za depresiju bio je na samoj granici statističke značajnosti.

Zašto se emocionalne poteškoće mogu pojaviti kasnije?

Autori smatraju da tinejdžeri čiji roditelji koriste prijetnje i kazne umjesto objašnjenja mogu razviti uvjerenje da autoriteti postupaju nepravedno i da je prisila prihvatljiva. Kasniji porast tjeskobe i depresije mogao bi biti posljedica dugotrajnog stresa, iako je moguće da je i raspored anketa utjecao na rezultate.

"Jedna od važnih poruka jest da izostanak neposrednih poteškoća ne znači nužno da se one neće pojaviti kasnije", objasnio je Wusirige.

"Roditeljima ovi rezultati pokazuju koliko je važno redovito pokazivati toplinu i razumijevanje, objašnjavati svoje odluke i davati korisne savjete, čak i kada se čini da je s tinejdžerom sve u redu, umjesto da čekaju da se pojave vidljivi problemi", dodao je.

Povezanost tjeskobe i depresije

Tinejdžeri s izraženijim simptomima tjeskobe i depresije češće su imali i antisocijalne stavove. Ipak, nije dokazano da pogoršanje jednog problema predviđa kasnije pogoršanje drugog. Autori smatraju da bi povezanost mogla proizlaziti iz osobnih karakteristika, poput temperamenta. Nisu pronađene ni značajne razlike između tinejdžera i tinejdžerica.

Ograničenja studije

"Važno je naglasiti da ovi rezultati pokazuju povezanost, a ne uzročno-posljedičnu vezu. Iako smo adolescente pratili tijekom vremena, samo takvo istraživanje ne može dokazati da je isključivo autoritarni odgoj uzrokovao obrasce koje smo uočili", rekao je Wusirige.

Naime, i tinejdžeri s poteškoćama u ponašanju mogu potaknuti roditelje na strože reakcije. Osim toga, odgojni postupci mjereni su samo na početku istraživanja, sudjelovalo je više majki nego očeva, a istraživanje je obuhvatilo samo tinejdžere iz SAD-a čiji su biološki roditelji sudjelovali u istraživanju.

"Buduća istraživanja trebala bi uključiti više očeva, ali i drugih skrbnika, te procjenjivati način odgoja oba roditelja kako bismo bolje razumjeli njihove moguće zasebne i zajedničke povezanosti s razvojem adolescenata", rekao je Wusirige.

Autori predlažu i istraživanja o tome može li konstruktivniji odgoj spriječiti kasnije poteškoće.

Stavovi nisu ponašanje

"To što adolescent ima uvjerenja kojima opravdava agresiju ili kršenje pravila ne znači da će se nužno tako i ponašati", naglasio je Wusirige. "Naš interes za takve obrasce razmišljanja proizlazi iz želje da pronađemo mogućnosti za raniju prevenciju, a ne da adolescente obilježavamo ili njihovu budućnost smatramo unaprijed određenom", zaključio je.