ŠEĆER je loš za zdravlje - s time će se većina složiti. Ali kad je u pitanju masnoća, ponekad se vode žestoke rasprave.

Desetljećima nas se upozoravalo da previše mliječnih proizvoda, poput mlijeka, maslaca i sira, može povećati rizik od ozbiljnih stanja kao što su bolesti srca i moždani udar, ali novije studije sugeriraju da nas te namirnice zapravo mogu zaštititi od njih smanjujući rizik od razvoja visokog krvnog tlaka ili dijabetesa tipa 2. 

Ključni razlog zašto se mliječni proizvodi smatraju lošima za nas je njihov visok udio zasićenih masti. Iako je tijelu mast potrebna za energiju, rast i apsorpciju hranjivih tvari topivih u mastima kao što su vitamini A, D i E, konzumiranje previše zasićenih masti može povećati razinu takozvanog lošeg kolesterola u našoj krvi. To može začepiti arterije, što zauzvrat dovodi do zdravstvenih problema kao što su visoki krvni tlak, bolesti srca i moždani udar.

Za razliku od nezasićenih masti (koje se nalaze u biljkama, orašastim plodovima i ribi), zasićene masti (koje uglavnom dolaze iz životinjskih proizvoda, kao što su mliječni proizvodi i meso) su gušće i tijelo ih teže probavlja.

Muškarcima se ne preporučuje konzumirati više od 30 grama zasićenih masti dnevno, dok se ženama savjetuje da se drže granice od 20 grama. Ali čaša punomasnog mlijeka od 200 mililitara sadrži 7.4 grama masti, od čega je 4.8 grama zasićenih, a to je četvrtina preporučene doze za žene. Maslac sadrži oko 80 posto masti i 50 posto zasićenih masti, što je ekvivalentno 5.2 grama zasićenih masti u porciji od 10 grama. 

Ukupni udio masti u siru varira ovisno o vrsti. U svježem siru je 4 posto, a u mascarponeu 44 posto. Porcija od 30 grama cheddra sadrži otprilike 6.6. grama zasićenih masti.

"Konzumiranje zasićenih masti, poput onih u mliječnim proizvodima, podiže razinu kolesterola u krvi", kaže dr. Giles Yeo, glavni znanstveni suradnik na odjelu za metaboličke procese Sveučilišta Cambridge. 

"Kolesterol nam je potreban jer on daje strukturu našim stanicama, ali u prevelikim količinama uzrokuje stvrdnjavanje arterija, što dovodi do kardiovaskularnih problema", pojasnio je. 

Povećana konzumacija zasićenih masti glavni je razlog zašto znanstvenici kažu da su ljudi iz kultura koje konzumiraju puno mliječnih proizvoda, poput Velike Britanije, SAD-a i sjeverne Europe, pod blago povećanim rizikom od prerane smrti, osobito od srčanih i moždanih udara.

Ali odnos između zasićenih masti i srčanih problema još uvijek nije jasan. Dok se znanstvenici slažu da konzumacija zasićenih masti podiže razinu masnoća u krvotoku i može povećati druge čimbenike rizika za srčane bolesti, poput upale, nije jasno da to izravno dovodi do srčanih ili kardiovaskularnih problema.

Neki istraživači kažu da su zasićene masti nepravedno demonizirane. Arne Astrup, profesor na Odjelu za prehranu, tjelovježbu i sport na Sveučilištu u Kopenhagenu, tvrdi da fokusiranje samo na zasićene masnoće nema smisla jer postoje različite vrste zasićenih masnih kiselina koje imaju različite učinke na tijelo.

"Učinak ovisi o izvoru hrane u kojem se nalazi - učinak zasićenih masti modificiran je svim ostalim hranjivim tvarima u hrani", napisao je 2019., a prenosi Daily Mail.

Može li jedenje mliječnih proizvoda imati zaštitnu funkciju?

U slučaju mliječnih proizvoda, nekoliko studija koje su promatrale velike skupine ljudi nije uspjelo pronaći jasnu povezanost između viših razina konzumacije mliječnih proizvoda i povećanog rizika za zdravlje srca. Postoji teorija da je to zato što drugi elementi u mliječnim proizvodima, kao što su kalcij i određene masne kiseline, rade takozvanih mliječni matriks kako bi zaštitili naše kardiovaskularno zdravlje. 

Znanstvenici još nisu uspjeli ustanoviti kako bi to moglo funkcionirati. No, studija iz 2018., provedena na više od 135.000 ljudi iz 21 različite zemlje, koju su devet godina pratili istraživači sa Sveučilišta McMaster u Kanadi, otkrila je nižu stopu smrti i kardiovaskularnih bolesti kod ljudi koji su jeli mliječne proizvode od onih koji nisu, s tim da su oni koji su jeli najveće količine (dvije ili više porcija dnevno) - najzaštićeniji.

Studija objavljena u rujnu u časopisu PLoS Medicine proučavala je 4000 60-godišnjaka u Švedskoj (gdje je prehrana obično bogata mliječnim proizvodima) i otkrila je da je kod onih koji su jeli velike količine mliječnih proizvoda manje vjerojatno da će doživjeti srčani udar, moždani udar ili iskusiti neke druge kardiovaskularne probleme.

"Niz objavljenih studija sugerira da, unatoč sadržaju, neke mliječne namirnice, poput mlijeka, sira i jogurta, imaju neutralan ili čak pozitivan učinak na rizik od srčanih i krvožilnih bolesti", kaže Victoria Taylor, dijetetičarka iz britanske Zaklade za srce.

"Studije su pokazale da je konzumacija mliječnih proizvoda povezana s nižim rizikom od dijabetesa tipa 2 i visokog krvnog tlaka, a oboje su čimbenici koji povećavaju šanse za srčani ili moždani udar", dodala je Taylor. 

Kalcij može zaustaviti apsorpciju masti

Smatra se da neki od ovih pozitivnih učinaka mogu biti uzrokovani kombinacijom korisnih hranjivih tvari u mliječnoj hrani.

Mlijeko sadrži proteine ​​i aminokiseline koji su našem tijelu potrebni za rast i oporavak, kalcij i vitamin B12, vitalne za zdravlje kostiju i krvi, kao i kalij, fosfor i jod, koji su nam potrebni za proizvodnju hormona štitnjače i regulaciju metabolizma. Neki istraživači vjeruju da te hranjive tvari djeluju na sprječavanje potencijalne štete zbog visokog udjela masti.

"Postoji nekoliko uvjerljivih studija koje pokazuju da mliječna hrana zapravo štiti zdravlje našeg srca. Mislimo da je to možda zbog minerala u mlijeku koji sprječavaju punu apsorpciju zasićenih masti", smatra dijetetičarka Sophie Medlin. 

Smatra se da se visoke razine kalcija u siru vežu s masnoćama u crijevima, sprječavajući njihovu apsorpciju. Tako zapravo pomažu spriječiti povećanje razine lošeg kolesterola.

Jedna studija, objavljena u European Journal of Nutrition 2017., pokazala je da ljudi koji su jeli 40 grama sira dnevno imaju 14 posto manji rizik od srčanih bolesti i 10 posto manji rizik od moždanog udara od onih koji ga nisu jeli.

Autori studije to su pripisali probioticima, odnosno dobrim bakterijama koje se nalaze u siru, a za koje vjeruju da smanjuju upalu koja može izazvati bolesti srca. Također sugeriraju da jedna od masnih kiselina u siru može povećati razinu dobrog HDL kolesterola (koji štiti zdravlje srca) u krvotoku i sniziti razinu lošeg LDL kolesterola.

"To je možda moguće, ali kratak odgovor je: još ne znamo. Još uvijek nema dokaza da je veća razina zasićenih masti u prehrani dobra ideja", upozorava dr. Yeo.

Prema trenutnim preporukama, odraslima i starijoj djeci savjetuje se da jedu mliječne proizvode u umjerenim količinama, biraju niske masnoće gdje je to moguće i izbjegavaju pretjeranu konzumaciju maslaca ili sira. To znači ne više od dvije do tri porcije mliječnih proizvoda dnevno, pri čemu svaka porcija odgovara trećini litre mlijeka, malom komadu sira, veličine kutije šibica, ili malom jogurtu. Djeci se zbog rasta preporučuje piti 350 mililitara mlijeka dnevno.