Kada je najbolje večerati?
VRIJEME večere može značajno utjecati na zdravlje, osobito na regulaciju šećera u krvi, a čini se da to pravilo vrijedi neovisno o tome što točno jedete. Nova istraživanja pokazuju da usklađivanje obroka s unutarnjim satom tijela može biti ključno za metaboličko zdravlje.
Utjecaj na šećer u krvi
Vrijeme obroka može biti jednako važno kao i sastav namirnica, a možda i važnije. Portal VeryWellHealth objašnjava da se "osjetljivost na inzulin mijenja tijekom dana kako bi se uskladila s cirkadijalnim ritmom tijela". Prehrana koja nije usklađena s tim biološkim ritmovima s vremenom može dovesti do poremećaja u kontroli glukoze.
Stranica Diabetes.co.uk također upozorava da osobe s "poremećenom tolerancijom glukoze" imaju znatno veći rizik od razvoja dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Liječnici dodaju kako razumijevanje načina na koji se taj rizik smanjuje može pomoći u prevenciji dijabetesa i smanjenju rizika od srčanih bolesti.
Kada je najbolje večerati?
Liječnici se slažu da ne postoji jedinstveno "savršeno" vrijeme za večeru koje odgovara svima. Ipak, mnogima bi koristilo da odaberu stalan termin koji se uklapa u njihovu rutinu. VeryWellHealth napominje da "večera više od dva sata prije spavanja može poboljšati kontrolu šećera u krvi".
U jednom nasumičnom kontroliranom istraživanju pokazalo se da večera unutar dva sata prije spavanja narušava sposobnost tijela da regulira šećer u krvi nakon obroka. Rezultati upućuju na to da izbjegavanje kasne večere može poboljšati regulaciju glukoze jer se unos hrane usklađuje s prirodnim cirkadijalnim ritmovima.
Rezultati znanstvenih studija
U drugom ispitivanju na zdravim odraslim osobama, čiji su podaci praćeni uređajima za kontinuirano mjerenje glukoze, otkriveno je da je večera u 18 sati "poboljšala 24-satnu kontrolu glukoze u krvi i metabolizam lipida tijekom doručka sljedećeg jutra". Znanstvenici su taj učinak utvrdili usporedbom ranog obroka s istom večerom konzumiranom kasnije, u 21 sat.
Još jedno istraživanje pokazalo je da je kasna večera u 22 sata "povezana s višom razinom glukoze u krvi tijekom noći, višom koncentracijom inzulina i nižom oksidacijom masnih kiselina" u usporedbi s istim obrokom pojedenim u 18 sati.
Prema studiji objavljenoj u Nacionalnoj medicinskoj knjižnici (National Library of Medicine), konzumacija obroka kasnije tijekom dana povezana je s većom učestalošću metaboličkih poremećaja. "S druge strane, rano vremenski ograničeno jedenje, poput ranog doručka i ranije večere, poboljšava razinu glukoze u krvi i oksidaciju supstrata. Cirkadijalni hormoni, uključujući kortizol i melatonin, u interakciji su s vremenom obroka i igraju ključnu ulogu u regulaciji metaboličkih procesa", zaključuje se u studiji. To sugerira da planiranje obroka usklađenih s unutarnjim satom tijela može poboljšati opće zdravlje.
