NERED se možda čini kao običan kućanski problem, no njegov utjecaj seže mnogo dublje jer može utjecati na rad mozga, emocije i sposobnost koncentracije. Iz psihijatrijske i psihološke perspektive, nered nije samo "nered" - riječ je o stalnom izvoru podražaja koji se neprestano natječu za našu pozornost.

"Nered je poput stalnog vizualnog podražaja koji se bori za našu pozornost. Mozak se zbog toga mora više naprezati kako bi isfiltrirao nevažne informacije, što može dovesti do mentalnog umora i poteškoća s koncentracijom, organizacijom i obavljanjem zadataka", objasnio je za Newsweek dr. Clint Salo, psihijatar i medicinski direktor u The Grove Recovery Community.

Taj se mentalni napor s vremenom nakuplja. Kada je okolina ispunjena predmetima, mozak je prisiljen obrađivati više informacija nego što je potrebno, trošeći dragocjene kognitivne resurse.

Michelle Drapkin, psihologinja i osnivačica The CBT Centra, taj učinak uspoređuje s preopterećenom tehnologijom. "Svaki predmet u vašem vidnom polju potencijalna je smetnja, a mozak sve to registrira, svjesno ili ne. Ja to zamišljam kao propusnost Wi-Fi mreže: što više uređaja radi u pozadini, sve postaje sporije", slikovito je opisala.

Povezanost sa stresom i tjeskobom

Posljedično, nered ne samo da djeluje kaotično, već stvara i mjerljiv osjećaj stresa. Prema riječima Drapkin, istraživanja su povezala neuredno okruženje s povišenom razinom kortizola, hormona stresa.

"Neorganizirano okruženje šalje mozgu signal da postoje nedovršeni poslovi, neriješene stvari i zadaci koji čekaju. Taj prikriveni osjećaj nedovršenosti stvara neku vrstu pozadinskog stresa koji je lako zanemariti, ali mu je teško pobjeći", rekla je za Newsweek.

S tim se složio i Salo, napominjući da nered služi kao stalni podsjetnik na sve što još treba učiniti. "Za mnoge ljude, pretrpan prostor stvara osjećaj da posao nikad nije gotov, što može pridonijeti tjeskobi i mentalnoj iscrpljenosti", kazao je.

Utjecaj na pamćenje i produktivnost

No, učinci tu ne staju. Nered može ometati ključne funkcije mozga, uključujući donošenje odluka, pamćenje i produktivnost. Kada je okolina neorganizirana, pozornost vam se neprestano odvlači od zadatka koji pokušavate obaviti.

"Kognitivno gledano, cilj je smanjiti ono što nazivamo 'privlačenjem pažnje', odnosno sklonost mozga da se usredotoči na nove ili neobične podražaje. Manje vizualne buke znači više mentalnog prostora za stvarni rad", pojasnila je Drapkin.

Tko je najosjetljiviji na nered

Neki ljudi, međutim, na nered reagiraju osjetljivije od drugih. Prema dostupnim spoznajama iz područja psihologije, na to utječu razina stresa, osobnost i stanje mentalnog zdravlja. "Pojedinci koji se već osjećaju preopterećeno ili se nose sa stanjima poput anksioznosti, depresije ili ADHD-a mogu biti posebno osjetljivi na kaos u okolini", rekao je Salo.

Drapkin dodaje da i odgoj igra ulogu. Ljudi su skloni onome na što su navikli, bilo da se radi o visoko organiziranom prostoru ili onom kaotičnijem.

Kako se uhvatiti u koštac s neredom

Prema preporukama psihologa, rješavanje nereda ne mora biti iscrpljujuć i zahtjevan zadatak. Dapače, upravo se mali koraci često pokazuju najučinkovitijima. "Počnite s nečim zaista malim. Jedan kut stola. Jedna polica. Jedna vrećica stvari za doniranje. Postavite tajmer na 10 minuta, radite dok ne zazvoni, a zatim stanite", savjetuje Drapkin, predlažući vremenski ograničene sesije kao praktičnu strategiju.

Kayleen Kelly, osnivačica tvrtke Kayleen Kelly Home Organizing & Redesign, rekla je za Newsweek kako je zadatke potrebno podijeliti na manje, savladive dijelove i smanjiti pritisak donošenja odluka. "Raščišćavanje je mentalno, fizički i emocionalno iscrpljujuće, pa razbijanje procesa na manje korake čini ga mnogo održivijim", objasnila je.

Ona također preporučuje korištenje svog "pravila tri sekunde" pri odlučivanju što zadržati, a što baciti. "Nakon što ste kategorizirali svoje stvari, za svaku donesite odluku: 'Da' znači zadržati, 'Ne' znači riješiti se toga. Pokušajte donijeti odluku unutar tri sekunde. Ako oklijevate ili se ne možete odlučiti, zadržite predmet i krenite dalje", savjetuje.

"Ovaj pristup stvara zamah, smanjuje vjerojatnost da ćete požaliti zbog odluke i čini proces raščišćavanja emocionalno i psihološki sigurnim. Budući da je strah od pogrešnog izbora jedan od najvećih razloga zašto ljudi uopće izbjegavaju pospremanje, uklanjanje tog pritiska pomaže vam da ostanete usredotočeni, osjećate se uspješno i s vremenom ojačate svoje vještine donošenja odluka", dodala je.

U konačnici, cilj nije savršenstvo, već stvaranje prostora koji vama odgovara. "Cilj je stvoriti okruženje koje je podnošljivo, smanjuje stres i podržava opće mentalno blagostanje", zaključio je Salo. Ili, kako kaže Drapkin: "Cilj nije savršenstvo. Cilj je osigurati da vaše okruženje radi za vas, a ne protiv vas."