BOLESTI srca vodeći su uzrok smrti, no kardiolozi ističu da se rizik od kardiovaskularnih bolesti može značajno smanjiti uvođenjem nekoliko jednostavnih navika. Tri kardiologa: dr. Lorrel Toft, dr. Jay Chudow i dr. Randy Gould, naglašavaju da za vidljive rezultate nije potrebno potpuno mijenjati prehranu ni trenirati za maraton. Male, održive promjene u svakodnevici mogu s vremenom napraviti veliku razliku. Dakle, kardiolozi žele da svi češće radimo sljedećih pet stvari.

1. Konzumiranje više biljne hrane

Voće, povrće, orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke i cjelovite žitarice namirnice su koje kardiolozi savjetuju češće konzumirati. "Istraživanja nam i dalje pokazuju da što je naša prehrana bliža biljnoj, to je bolja ne samo za kardiovaskularno zdravlje, nego i za zdravlje crijeva, mozga i općenito zdravlje", kaže dr. Toft za EatingWell.

Ove namirnice obično sadrže manje zasićenih masti i više vlakana, što pomaže u snižavanju kolesterola u krvi. Dr. Chudow savjetuje da se postojećim obrocima jednostavno doda šaka bobičastog voća, orašastih plodova, sjemenki ili svježeg lisnatog povrća.

2. Manje sjedenja

Sjedilački način života povećava rizik od srčanih problema, zbog čega kardiolozi preporučuju više kretanja.

"Tjelovježba pomaže jačanju srca snižavanjem krvnog tlaka, smanjenjem LDL ('lošeg') kolesterola, povećanjem HDL ('dobrog') kolesterola te smanjenjem upale", kaže dr. Gould. Dr. Chudow ističe da je svaka vrsta tjelesne aktivnosti korisna za zdravlje srca. Preporučuju male promjene poput parkiranja dalje od odredišta ili večernje šetnje.

3. Njegovanje društvenih odnosa

Prema riječima dr. Toft, "samljenost i depresija imaju značajan utjecaj na zdravlje srca". Jedno istraživanje pokazalo je da loši društveni odnosi u srednjoj i starijoj dobi povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti za 16 posto.

Ako nedostaje društvene povezanosti, preporučuje se provoditi više vremena s bliskim osobama ili započeti novi hobi. Istraživanja pokazuju da kućni ljubimci mogu štititi od povišenog krvnog tlaka i bolesti srca.

4. Biranje nezaslađenih napitaka

Konzumacija zaslađenih i umjetno zaslađenih napitaka povezana je s većim rizikom od moždanog udara, hipertenzije i koronarne bolesti srca. Smatra se da zaslađeni napici povisuju razinu šećera u krvi, što može potaknuti upalu i inzulinsku rezistenciju.

Dr. Gould savjetuje davanje prednosti nezaslađenim pićima jer "ograničavanje zaslađenih napitaka može pomoći u sprječavanju inzulinske rezistencije i smanjenju rizika od razvoja šećerne bolesti". Kao alternativa predlažu se voda, nezaslađena kava ili čaj.

5. Prestanak pušenja

Pušenje je značajan rizični čimbenik za bolesti srca, zbog čega kardiolozi potiču na prestanak. "Prestanak pušenja pomaže smanjiti nakupljanje plaka u arterijama (aterosklerozu) kao i upalu, poboljšava cirkulaciju i smanjuje rizik od stvaranja ugrušaka", kaže dr. Gould.

Navodi se da se unutar četiri godine od prestanka pušenja rizik od moždanog udara značajno smanjuje. Iako je potpuni prestanak najbolja opcija, kod dugogodišnjih pušača ponekad je realnije postupno smanjivati količinu cigareta.