AKNE, žgaravica, mentalna magla ili stalan umor - sve to mogu biti znakovi da u prehrani imate previše zasićenih masti. Iako većina ljudi ne broji koliko ih unosi, zasićene masti nalaze se svuda oko nas, od maslaca na kruhu do sira na pizzi, piše EatingWell.

Prekomjeran unos zasićenih masti može utjecati na probavu, energiju, raspoloženje i zdravlje kože. Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), čak dvije trećine ljudi unosi ih više nego što je preporučeno. Dijetetičarka Taiyyibah Moughal pojašnjava razliku: nezasićene masti, koje nalazimo u maslinovom i avokadovom ulju, ostaju tekuće na sobnoj temperaturi, dok su zasićene masti, poput maslaca i kokosovog ulja, krute i u većim količinama štetne.

Iako tijelo neće odmah upaliti alarm, postoje znakovi koji mogu ukazivati na problem.

1. Umor i tromost nakon obroka

Ako nakon obilnog obroka, poput hamburgera i krumpirića, osjećate samo potrebu da legnete, razlog može biti količina zasićenih masti. Prema riječima dijetetičarke Avery Zenker, takvi obroci usporavaju probavu i mogu izazvati osjećaj težine i pospanosti.

Istraživanja pokazuju da visok unos zasićenih masti može dovesti do pretjerane dnevne pospanosti. No dobra vijest je da se energija vraća kad se masno crveno meso zamijeni ribom i kada se rafinirane žitarice zamijene cjelovitim.

2. Teškoće s koncentracijom i pamćenjem

Ako vam se čini da ste zaboravniji nego inače ili vam se teško fokusirati, možda je prehrana razlog. Studije su pokazale da prehrana bogata zasićenim mastima može privremeno smanjiti pažnju i usporiti reakcije. Dugoročno, može čak negativno utjecati na pamćenje.

S druge strane, obrasci prehrane koji uključuju manje zasićenih masti, poput MIND dijete, povezani su s boljim pamćenjem i mentalnim funkcijama već nakon tri mjeseca.

3. Nadutost, žgaravica i probavne tegobe

Ako se često borite s nadutošću, plinovima ili žgaravicom, moguće je da konzumirate previše zasićenih masti. Prema dijetetičarki Sheri Gaw, masti mogu usporiti probavu i opustiti mišić koji zatvara želudac, što povećava mogućnost vraćanja kiseline u jednjak.

Uz to, masna hrana često izaziva osjećaj težine ili čak mučninu. Manji unos pržene hrane, masnog mesa i kremastih slastica može ublažiti ove simptome.

4. Akne i kožne upale

Prehrana bogata zasićenim mastima može potaknuti upalne procese u tijelu, uključujući i kožu. Dijetetičarka Avery Zenker ističe da te masti povećavaju proizvodnju sebuma i mogu začepiti pore.

Istraživanja su potvrdila da osobe koje jedu više zasićenih masti češće imaju problema s aknama. S druge strane, prehrana bogata lisnatim povrćem, orašastim plodovima i ribom može imati protuupalni učinak i poboljšati stanje kože.

5. Tjeskoba i promjene raspoloženja

Prehrana ima velik utjecaj na mentalno zdravlje. Studije pokazuju da prehrana s manje zasićenih masti i više zdravih masnoća, poput omega-3, može pomoći u ublažavanju tjeskobe i depresije.

Dijetetičarka Gaw savjetuje prelazak na mediteranski način prehrane, koji je bogat ribom, maslinovim uljem i povrćem. Takva prehrana pozitivno djeluje na mozak i emocionalno stanje.

Što možete učiniti?

Zasićene masti nalaze se u mnogim namirnicama koje svakodnevno konzumiramo, poput maslaca, sira, crvenog mesa i prerađene hrane. Povremeno uživanje u njima nije problem, ali stalna konzumacija može dugoročno naškoditi zdravlju.

Za bolju ravnotežu, pokušajte:

• Maslac zamijeniti maslinovim uljem
• Crveno meso rjeđe jesti, a ribu češće
• Obroke obogatiti povrćem, voćem i cjelovitim žitaricama
• U prehranu uključiti orašaste plodove i sjemenke

Male promjene u prehrani mogu donijeti velike razlike u razini energije, probavi, koži i raspoloženju.