GASTRONOMSKI vodič TasteAtlas objavio je ažuriranu listu najlošije ocijenjenih jela u Srbiji, formiranu na temelju glasova korisnika iz cijelog svijeta. Na popisu se nalazi 26 jela, od tradicionalnih specijaliteta do jednostavnih svakodnevnih obroka, a rangirani su prema prosječnim ocjenama publike. Na samom dnu ljestvice, s najnižom ocjenom, našlo se jedno neobično predjelo iz okolice Valjeva, piše TasteAtlas.

Živa pljeskavica (ocjena 2.5)

Živa pljeskavica je predjelo iz Sedlara koje se priprema od sirove mljevene teletine, soli, papra, dimljene paprike, tucane paprike, Vegete, ulja i sjeckanog luka. Meso i začini miješaju se vilicom na tanjuru dok smjesa ne postane jednolična, a zatim se oblikuje pljeskavica. Jelo je nastalo u restoranu Kod Bore u Sedlarima kod Valjeva, a inspirirano je obrocima ugostitelja u državnim restoranima bivše Jugoslavije. Oni su često bili u žurbi pa bi za ručak pojeli sirovu mesnu pljeskavicu u toploj lepinji. Živa pljeskavica poslužuje se s tostiranim kruhom ili lepinjom, uz dodatnu sol i papriku, a najčešće se jede dok gosti čekaju naručeno pečenje ili roštilj.

Čorba od spanaća (ocjena 2.8)

Ovo je tradicionalna juha iz Srbije, iako je danas uobičajena na cijelom Balkanu. Priprema se od svinjske masti, špinata, luka, češnjaka, brašna, vode i mlijeka. Špinat se prvo skuha i ostavi sa strane. Na masti se poprže luk i češnjak, doda se malo brašna, a zatim se uliju mlijeko i ubaci špinat. Sve se lagano kuha dok se juha ne zgusne. Prilikom posluživanja u juhu se obično stavlja žlica kiselog vrhnja.

Krvavice (ocjena 3.0)

Krvavice su kobasice koje se, osim u Srbiji, često jedu i u Sloveniji, a najviše se proizvode u kontinentalnoj Hrvatskoj, pogotovo u Zagorju, Istri, Dalmaciji te Slavoniji i Baranji. Rade se od svinjske krvi, kože i iznutrica s rižom te heljdinom, ječmenom ili kukuruznom krupicom. Za razliku od većine europskih krvavica koje koriste zob, u ovima se rabe druge žitarice. Postoje brojne lokalne varijante pa se sastojci mogu razlikovati. Poznate su i pod nazivima divenice, devenice ili kulenice. Tradicionalno se jedu zimi, često uz kiseli kupus i restani krumpir.

Pihtije (ocjena 3.0)

Pihtije su hladna, slana mesna hladetina. Nastaju dugim kuhanjem komada mesa bogatih kolagenom, nakon čega se tekućina prirodno stisne hlađenjem. Obično se koriste svinjske nogice, koljenice, uši, rep, njuška, meso s glave i koža jer njihovo vezivno tkivo otpušta dovoljno želatine za čvrstu strukturu bez dodavanja umjetnih želira. Gotove pihtije sastoje se od komadića mesa u bistroj ili blago zamućenoj hladetini, začinjene su s puno češnjaka i poslužuju se narezane na debele šnite ili kocke. Meso se prije kuhanja temeljito čisti. Neki ga kratko prokuhaju, bace prvu vodu i isperu komade kako bi hladetina bila bistrija.

Rezanci s makom (ocjena 3.1)

Jednostavni i zasitni rezanci s makom rade se od široke, tanke pšenične tjestenine koja se prelije otopljenim maslacem i pospe makom i šećerom. Nekada su se smatrali bogatim obrokom, a danas su skromno jelo koje se jede kao slatko glavno jelo ili desert. Točno podrijetlo jela nije poznato, iako se često povezuje s Češkom, a slične varijante postoje u mnogim zemljama srednje i istočne Europe. U Austriji je slično jelo poznato kao mohnhudeln, koje se radi s debelim krumpirovim valjušcima, dok se verzija iz Vojvodine zove rezanci s makom.

Leskovačka kavurma (ocjena 3.2)

Ovaj specijalitet nastaje dugotrajnim prženjem čvaraka dok se mast potpuno ne otopi. Često se dodaju svinjske iznutrice poput pluća, jetre i crijeva te dijelovi glave. Iznutrice se prvo skuhaju, sitno nasjeckaju i potom dodaju u smjesu za prženje. Kad se mast otopi i sastojci sjedine, smjesa se ocijedi i spremi. Kavurma ili sprža tradicionalno se priprema u hladnije doba godine, a karakteristična je za južne dijelove Srbije, posebno za grad Leskovac. Jelo se obično poslužuje kao hladno predjelo uz kruh i zimnicu.

Škembe čorba (ocjena 3.3)

Škembe čorba je tradicionalna juha od fileka, obično svinjskih ili junećih. Sadrži i luk, češnjak, umak od rajčice, slaninu te začine poput crvene paprike, papra, peršina i lovorovog lista. Priprema je vrlo duga: fileki se prvo kuhaju odvojeno najmanje četiri sata, narežu na tanke trakice, a zatim ponovno kuhaju s ostalim sastojcima. Poslužuje se uz ocat, kiselo vrhnje i topli kruh, a dobro se slaže i sa sezonskim salatama. Zbog dugotrajne pripreme i intenzivnog mirisa fileka, ovo se jelo danas uglavnom nudi u tradicionalnim restoranima.

Srpska salata (ocjena 3.5)

Srpska salata je varijacija poznate bugarske šopske salate. Šopska salata radi se od rajčice, krastavaca, svježe ili pečene paprike, luka i slanog sira. Srpska salata je gotovo identična, ali ne sadrži sir. Povrće se pomiješa, začini solju i paprom te prelije uljem i octom. Ova salata popularna je ljeti zbog svog osvježavajućeg okusa.

Popara (ocjena 3.6)

Popara je balkanska verzija kaše od kruha i starinsko jelo koje služi za iskorištavanje starog kruha. Dva ključna sastojka su stari kruh, narezan ili natrgan na komadiće, i tekućina, obično mlijeko, voda ili čaj. Tekućina se najčešće miješa s maslacem, uljem ili mašću kako bi obrok bio zasitniji. Kruh se može kratko popržiti u mješavini tekućine i masnoće ili se zagrijana mješavina prelije preko kruha i miješa dok se sve ne poveže. Ovisno o tradiciji, popara može biti glatka i kremasta ili grublje teksture s vidljivim komadićima kruha. Budući da je neutralnog okusa, može se jesti u slanoj ili slatkoj varijanti.

Makovnjača (ocjena 3.7)

Makowiec je poljski naziv za makovnjaču, tradicionalni kolač s nadjevom od maka između slojeva tijesta. Za bolji okus mogu se dodati grožđice, bademi, med i narančina kora. Kolač je prepoznatljiv po spiralnom presjeku koji čine tijesto i nadjev. Pri posluživanju se obično posipa šećerom u prahu i jede uz čaj ili kavu. Iako se u trgovinama može naći tijekom cijele godine, priprema makovnjače u mnogim je obiteljima tradicija vezana uz blagdane. Makovnjača je raširena diljem srednje i istočne Europe, uključujući Srbiju.

Ostala jela s nižim ocjenama

Na listi najlošije ocijenjenih srpskih jela slijede i fiš paprikaš iz Vojvodine, lenja pita, česnica, prebranac, ražnjići, podvarak, svadbarski kupus iz Šumadije, reform torta, bundevara i slatko od dunja.

O metodologiji ocjenjivanja

Ljestvice portala TasteAtlas formiraju se na temelju ocjena publike. Sustav koristi mehanizme koji prepoznaju stvarne korisnike i zanemaruju ocjene botova, kao i nacionalistički ili lokalpatriotski motivirane ocjene. Dodatnu težinu imaju glasovi korisnika koje sustav prepozna kao poznavatelje hrane. Za popis najlošije ocijenjenih srpskih jela do 17. kolovoza 2026. zabilježeno je 7.267 ocjena, od kojih je sustav 4.191 ocijenio kao legitimne.

Svrha ovih ljestvica nije donošenje konačnog suda o hrani. Cilj im je, kako navodi TasteAtlas, promovirati lokalnu kuhinju, poticati ponos na tradicionalna jela i probuditi znatiželju za okusima koje publika još nije otkrila.