KADA spomenemo francuske slastice, većina će prvo pomisliti na kroasan. No francuska slastičarska tradicija puno je bogatija i raznovrsnija od tog popularnog peciva. Od raskošnih kolača s kremom do hrskavih delicija koje se prenose generacijama, Francuska krije niz manje poznatih slastica koje oduševljavaju okusom, izgledom i pričama koje stoje iza njih. Ako želite proširiti svoje gastronomske horizonte, CNN je sastavio listu manje poznatih francuskih slastica koje svakako vrijedi probati.

Kouign Amann

Farme i mljekare u kišovitoj Bretanji proizvode neke od najboljih maslaca u Francuskoj, ključan sastojak za savršeni kouign amann (izgovara se "kvin aman"). Riječ je o slojevitom pecivu s kvascem čije ime na bretonskom jeziku znači "kolač od maslaca".

Obalni grad Douarnenez, gdje je kouign amann nastao 1860-ih, postao je mjesto hodočašća za ljubitelje ovog duboko karameliziranog deserta. Danas je ondje sjedište udruge obrtnika posvećenih izradi autentičnih verzija, poput onih zlatnih peciva koja pune vitrine slastičarnice Pascal Jaïn, čiji je vlasnik predsjednik udruge.

>> Kako napraviti kouign-amann, prema mnogima najkompliciranije, ali i najfinije tijesto

Religieuse

Francuska je možda izrazito sekularna država, ali njezine slastičarnice vole koketirati s religijom. Tako postoje medenjaci nonettes ili "male časne sestre". Religieuse - što također znači "časna sestra" - doslovniji je primjer. Ovaj desert spaja dva choux peciva punjena kremom u male tornjeve prelivene slatkom glazurom.

Neki kažu da podsjeća na papinsku mitru, dok drugi u njemu vide simpatičan, zaobljen oblik punašne časne sestre. Starinsku verziju možete pronaći u gotovo svakoj pariškoj pekarnici, a za moderni preokret posjetite gradsku slastičarnicu Carl Marletti, gdje se choux peciva peku s hrskavim craquelin premazom i pune kremom s okusom ruže.

Cannelé

Pečen u rebrastim bakrenim kalupima premazanim pčelinjim voskom i maslacem, cannelé izgleda varljivo jednostavno, no u stvarnosti su potrebni dani za izradu ove slastice podrijetlom iz Bordeauxa. Njegovo rijetko tijesto od mlijeka, jaja, brašna, šećera i maslaca odmara se do 48 sati prije pečenja u užarenoj pećnici.

Rezultat, čiji su primjer verzije s mirisom ruma i vanilije iz slastičarnice Baillardran u Bordeauxu, ima teksturu sličnu kremi i vanjštinu boje mahagonija. Privlačan su suvenir, ali najbolje ih je jesti dok su još topli.

>> Recept: Canelés de Bordeaux

Paris-Brest

Prvi put održana 1891., Paris-Brest-Paris najstarija je biciklistička utrka na duge staze na svijetu, s iscrpljujućom stazom od 1200 kilometara i vlastitim prepoznatljivim pecivom. Paris-Brest započinje prstenom od prozračnog choux tijesta pečenog u obliku kotača bicikla, zatim se puni kremom s okusom pralina i posipa listićima badema.

Desert je 1910. godine izumio slastičar Louis Durand, čija obiteljska pekarnica Maison Durand u Maisons-Laffitteu i danas poslužuje Paris-Brest prema originalnom receptu. U Parizu su omiljene verzije Paris-Brest s čokoladom i pralinama u Maison Philippe Conticini te onaj s tamnom čokoladom slavnog slastičara Pierrea Herméa.

>> Recept: Paris-Brest

Pithiviers

Posjetitelji koji istražuju općinu Pithiviers u dolini Loire možda neće shvatiti da se nalaze u rodnom mjestu jednog od najvećih francuskih deserata - sve dok ne ugledaju istoimenu slasticu u izlozima pekarnica. Prema legendi, pithiviers vuče korijene iz prvog stoljeća, kada su Gali kombinirali lokalno brašno s bademima koje su donijeli rimski trgovci.

Moderna slastica najbliža tom drevnom receptu je pithiviers fondant, glazirani bademov kolač. No, poznatija verzija diljem Francuske je pithiviers feuilleté, koji se sastoji od dva diska lisnatog tijesta s mekim punjenjem od badema, ukrašena zakrivljenim linijama koje podsjećaju na sunčeve zrake. Obje verzije možete probati u obrtničkoj slastičarnici À la Renommée.

Far Breton

Nije svaki veliki francuski desert lagan kao pero, a dokaz za to je kremasti i voćni far Breton, specijalitet Bretanje. Nešto između kolača i kreme, klasična verzija posuta je suhim šljivama natopljenim u rakiji Armagnac. Iako ga domaći kuhari mogu pripremiti u jednom poslijepodnevu, bretonski pekari shvaćaju ga vrlo ozbiljno.

Svake godine natječu se za titulu najboljeg Far Bretona sa šljivama. Prošlogodišnji pobjednički recept - s lokalno mljevenim brašnom, poluslanim maslacem i šljivama iz Agena - možete probati u slastičarnici Maison Coeur, smještenoj nedaleko od srednjovjekovnog dvorca Combourg.

>> Recept: Far Breton

Saint-Honoré

Nazvan po svecu zaštitniku pekara i slastičara, Saint-Honoré predstavlja francusko slastičarstvo u svom najraskošnijem izdanju. Podlogu čini disk od lisnatog tijesta, oko čijeg je ruba istisnut prsten od choux tijesta, a na vrh su posložene princes krafne umočene u karamel.

Cijela se konstrukcija zatim puni crème chiboustom - prozračnom mješavinom slastičarske kreme i talijanskog merenga. Rezultat je slastica koja je istovremeno hrskava, nježna i raskošna. U Parizu možete kušati iznimno tradicionalnu izvedbu u slastičarnici Stohrer, koju je 1730. osnovao slastičar kralja Luja XV.

Gâteau Basque

Kao najpoznatiji desert iz baskijske regije na jugozapadu Francuske, Gâteau Basque više je od slastice - on je ikona drevne kulture s vlastitim jezikom i tradicijama. Svake jeseni u gradu Cambo-les-Bains održava se festival posvećen ovom kolaču, dok selo Sare ima muzej gdje posjetitelji mogu naučiti kako ga sami napraviti.

Ime donekle zavarava jer ova poslastica nije tipičan kolač. Riječ je o nježnom pecivu koje između dva sloja mekog prhkog tijesta skriva slatko punjenje. Dva najpopularnija punjenja su slastičarska krema i džem od crnih trešanja Itxassou iz regije. Usporednu degustaciju možete obaviti u Maison Adamu u ljetovalištu Saint-Jean-de-Luz.