KUĆNI ljubimci, baš kao i ljudi, mogu biti pod stresom, što može utjecati na njihovo mentalno i fizičko zdravlje. Problem je u tome što se znakovi stresa kod životinja često pogrešno tumače ili uopće ne prepoznaju.

Dugotrajan stres može dovesti do povišene razine kortizola, ubrzanog rada srca i povišenog krvnog tlaka, oslabiti imunitet te uzrokovati promjene u tjelesnoj težini, čime se povećava rizik od raznih bolesti. Profesorica Audra Jones s Fakulteta veterinarske medicine i biomedicinskih znanosti Sveučilišta Texas A&M ističe da su rano prepoznavanje stresa i pravodobna reakcija ključni za očuvanje zdravlja i dobrobiti kućnih ljubimaca, piše Newsweek.

Što uzrokuje stres kod kućnih ljubimaca?

U svakodnevnom životu ljubimci se susreću s brojnim izvorima stresa. Situacije koje ljudima djeluju bezazleno – poput odlaska veterinaru, vožnje automobilom, selidbe ili dolaska nove životinje u kućanstvo – za njih mogu biti vrlo uznemirujuće.

"Ljubimci često povezuju posjet veterinaru s neugodnim zahvatima, bolnim injekcijama ili čak mirisima drugih životinja koje ondje susreću", objašnjava Jones.

Dodaje i da vožnja automobilom nije jednako stresna za sve: dok neki psi u njoj uživaju, drugi mogu reagirati negativno zbog mučnine, loših ranijih iskustava ili prevelike količine nepoznatih zvukova i prizora.

Promjene u domu također su važan čimbenik. Selidba ili dolazak novog ljubimca mogu uznemiriti životinje koje se oslanjaju na rutinu i poznato okruženje. "Psi i mačke po prirodi su teritorijalni i vole prostore koje poznaju", kaže Jones. "Također im može smetati dijeljenje prostora s drugom životinjom koju doživljavaju kao prijetnju svom miru."

Koji su znakovi stresa kod kućnih ljubimaca?

Prepoznavanje znakova stresa iznimno je važno. U početku oni mogu biti vrlo suptilni, poput učestalog zijevanja ili lizanja nosa i usana, ali s vremenom mogu prerasti u izraženije oblike ponašanja koji se razlikuju ovisno o vrsti.

"I psi i mačke mogu se ukočiti, drhtati od straha ili podviti rep i spustiti tijelo prema tlu, nastojeći se zaštititi", objašnjava Jones. Dodaje i da pod jakim stresom ljubimci mogu obavljati nuždu ili mokriti tamo gdje to inače ne rade, kao i odbijati hranu, poslastice ili vodu sve dok se ne osjećaju sigurno.

Kod pasa su česti znakovi dahtanje i mljackanje, dok se mačke u stresnim situacijama često povlače i traže skrovište.

Kako pomoći ljubimcu pod stresom?

Vlasnici imaju ključnu ulogu u smanjenju stresa kod svojih ljubimaca. Najvažnije je ostati smiren i pružiti im osjećaj sigurnosti, bez podizanja glasa ili nervoznih reakcija koje mogu dodatno pogoršati situaciju.

"Pokušajte prepoznati što točno uzrokuje stres i, ako je moguće, ukloniti taj izvor iz okoline ljubimca", savjetuje Jones.

Pozitivno potkrepljivanje i postupno privikavanje na stresne situacije pokazali su se vrlo učinkovitima. Primjerice, tzv. "sretni posjeti" veterinaru, tijekom kojih ljubimac samo istražuje prostor i dobiva poslastice bez ikakvih pregleda, mogu pomoći u stvaranju pozitivnih asocijacija.

U slučajevima kroničnog stresa, veterinar može preporučiti lijekove protiv tjeskobe. "Ako znate da vaš ljubimac teško podnosi vožnju ili posjete veterinaru, razgovarajte s veterinarom o mogućnostima terapije", kaže Jones. "Takvi se tretmani prilagođavaju pojedinom ljubimcu i smatraju se sigurnima, a mogu značajno olakšati stresne situacije."

Mačkama, koje su često osjetljivije na promjene, posebno pomaže postupna desenzibilizacija. To može uključivati ostavljanje transportera u prostoru nekoliko dana prije puta kako bi ga mačka istražila, kao i korištenje sintetičkih feromona prije putovanja.

"Feromoni su prirodne kemijske tvari kojima mačke označavaju mjesta na kojima se osjećaju sigurno", objašnjava Jones. "Kada se trljaju o predmete ili ljude, one zapravo ostavljaju taj 'signal sigurnosti'." Danas postoje proizvodi koji oponašaju taj učinak, a njihova primjena u transporteru ili na ručniku može pomoći mački da se osjeća smirenije tijekom putovanja.