AI modeli kao pomoć kod mentalnih problema? Nada za mlade u krizi
UMJETNA inteligencija može pomoći u dijagnosticiranju poremećaja kod djece i adolescenata. Modeli strojnog učenja imaju potencijal otkriti simptome koji izmiču pažnji liječnika, otkrili su istraživači.
Mentalni poremećaji pogađaju ogroman broj mladih. Procjenjuje se da 9 milijuna ljudi između 10 i 19 godina živi s mentalnim poremećajem. Polovica njih bori se s depresijom. Prema izvješću UNICEF-a iz 2021. godine, samoubojstvo je glavni uzrok smrti među mladima u Europi.
Razvoj umjetne inteligencije mogao bi poboljšati liječenje mentalnog zdravlja, pokazuje nova studija koju su proveli istraživači na UCLA Health u SAD-u, objavljena u časopisu JMIR Mental Health. Utvrđeno je da strojno učenje može efikasnije od ljudi detektirati simptome samopovređivanja kod djece.
Mladi sve depresivniji
Adolescenti u krizi mentalnog zdravlja Istraživači su analizirali kliničke bilješke iz 600 posjeta hitnoj službi koje su napravila djeca u dobi od 10 do 17 godina. Željeli su provjeriti do koje mjere sustavi procjene mentalnog zdravlja pacijenata pomažu u prepoznavanju simptoma samopovređivanja i procjeni rizika od samoubojstva.
Rezultati su iznenađujući. Kliničke bilješke propustile su zabrinjavajuće znakove kod 29% djece koja su došla u hitnu službu s mislima o samopovređivanju, dok su izjave zdravstvenih stručnjaka koje su označavale pacijente s povećanim rizikom previdjele 54% pacijenata, izvješćuje Euronews.
A razlog zašto profesionalci nisu detektirali misli ili ponašanja povezana s samopovređivanjem? Djeca su nesklona prijavljivanju takvih uznemirujućih misli tijekom prvog posjeta hitnoj službi. Oni koji su imali veću vjerojatnost da budu previdjeni češće su bili dječaci nego djevojčice. Također, crna i latino mladež imali su veću vjerojatnost da budu previdjeni nego bijela djeca i adolescenti.
AI modeli bolji dijagnostičari?
Modeli strojnog učenja u spašavanju Istraživači na UCLA Health pronašli su način kako pomoći s problemom. Stvorili su modele strojnog učenja koji su analizirali podatke poput prethodne medicinske skrbi, vrsta uzetih lijekova, prebivališta i rezultata laboratorijskih testova. Na taj način, modeli su procijenili razinu misli povezanih s samoubojstvom ili ponašanjem samopovređivanja.
Modeli su identificirali pacijente s povećanim rizikom bolje od tradicionalnih metoda analize. Autori studije sada su posvećeni poboljšanju razine predviđanja pacijenata s povećanim rizikom i smanjenju šanse za lažne pozitivne pacijente koji bi pogrešno bili označeni od strane AI modela. Tim će se usmjeriti na daljnji razvoj tehnologije.
Izvor: Euronews