MNOGI roditelji su zabrinuti oko toga koliko se njihova djeca mogu koncentrirati i pratiti školske obveze, a neurolog dr. Majid Fotuhi za Newsweek ističe da su te brige opravdane.

"Ono što roditelji primjećuju nije da su djeca 'manje sposobna', već da se njihovi mozgovi razvijaju pod utjecajem okoline koja ne potiče dugotrajnu koncentraciju, emocionalnu ravnotežu ni konsolidaciju pamćenja", objašnjava Fotuhi, izvanredni profesor na Sveučilištu Johns Hopkins.

Moderni izazovi za dječji mozak

Prema njegovim riječima, dječji su mozgovi danas izloženi većem opterećenju nego ikada prije. Jedan od glavnih razloga je tzv. ekonomija pažnje - svijet kratkih videozapisa, stalnih obavijesti i sadržaja koje oblikuju algoritmi. Takvo okruženje uči mozak da stalno traži brze nagrade, zbog čega je zadržavanje pažnje u učionici sve teže.

Uz to, djeca danas manje spavaju, manje se kreću i osjećaju veći pritisak vezan uz školski uspjeh nego prijašnje generacije.

S neurološkog gledišta to je posebno važno jer su moždane mreže zadužene za pažnju, emocionalnu kontrolu i izvršne funkcije još u razvoju tijekom djetinjstva i adolescencije.

"Te su mreže vrlo osjetljive na utjecaje iz okoline", ističe Fotuhi. "Kada je mozak stalno izložen prevelikom broju podražaja, bez dovoljno odmora i pod kroničnim stresom, te mreže postaju neučinkovite - ne zato što su oštećene, nego zato što nisu dovoljno razvijene."

To objašnjava zašto se dijete može satima potpuno usredotočiti na videoigru, a istovremeno se mučiti s pisanjem domaće zadaće iz matematike.

"Mozak se stalno prilagođava. Pod dugotrajnim opterećenjem može oslabjeti, ali se uz prave navike i poticaje može ponovno ojačati", dodaje Fotuhi.

Uloga životnog stila

Na funkcioniranje dječjeg mozga snažno utječu svakodnevne navike. Neredovit san smanjuje mentalnu bistrinu i povećava impulzivnost, prehrana bogata ultraprerađenom hranom može narušiti cirkulaciju i potaknuti upalne procese, dok kronični stres stavlja mozak u stalno stanje napetosti, otežavajući učenje i pamćenje.

Nedostatak tjelesne aktivnosti dodatno smanjuje proizvodnju tvari koje su važne za pažnju, učenje i emocionalnu stabilnost.

Pet ključnih koraka za jačanje mozga

Dobra vijest, ističe Fotuhi, jest da su ti učinci u velikoj mjeri reverzibilni. Na temelju svog istraživačkog i kliničkog iskustva izdvojio je pet praktičnih smjernica koje roditelji mogu primijeniti kako bi ojačali djetetov mozak u razdoblju od osam do 12 tjedana.

"Najvažniji su dosljednost i jasna struktura", naglašava. "Male promjene koje se provode svaki dan mogu iznenađujuće brzo dovesti do stvarnih promjena u funkcioniranju mozga. Mozak nije statičan - poput mišića, jača uz pravilnu 'rutinu treninga' i njegu."

Prvi korak odnosi se na stabilan san: odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme, čak i vikendom te izbjegavanje ekrana barem sat vremena prije sna.

Drugi korak je prehrana. "Potičite dijete da jede obroke bogate proteinima, povrćem, voćem, zdravim mastima i cjelovitim žitaricama", savjetuje Fotuhi. "Smanjite unos ultraprerađenih grickalica i zaslađenih pića. Hranu treba promatrati kao gorivo za mozak, a ne samo kao izvor kalorija."

Treći korak je svakodnevno kretanje, u trajanju od 30 do 60 minuta. Četvrti je uvođenje jasne strukture kod kuće.

"Vizualni rasporedi, jasne rutine i točno određeno vrijeme za rad i odmor smanjuju stres i oslobađaju mentalnu energiju potrebnu za učenje", objašnjava Fotuhi.

Posljednji korak uključuje svjesno jačanje moždanih funkcija kroz igre za radnu memoriju, vježbe pažnje, tehnike svjesnosti te učenje organizacije i upravljanja vremenom.

"Kada se ovi koraci kombiniraju i prilagode djetetu, roditelji često primjećuju značajna poboljšanja već nakon dva do tri mjeseca - ne samo u školskom uspjehu, nego i u samopouzdanju, emocionalnoj stabilnosti i obiteljskoj atmosferi", zaključuje Fotuhi.