Studija: Djeca starijih majki imaju manji rizik od alergija
DJECA koju su rodile majke starije od 35 godina mogla bi imati manji rizik od razvoja određenih alergija u prvim godinama života, pokazuje nova studija. Istraživači iz Japana i SAD-a utvrdili su da djeca starijih majki rjeđe dobivaju dijagnozu alergije na hranu u dojenačkoj dobi te da imaju manju vjerojatnost za pojavu piskanja, ekcema i osjetljivosti na grinje do četvrte godine života, objavio je Newsweek.
Na čemu se temelji istraživanje
Studija se temelji na podacima iz Japanske studije o okolišu i djeci, velikog nacionalnog projekta koji je pratio više od 100.000 trudnoća diljem Japana u razdoblju od 2011. do 2014. godine.
U analizu je uključeno 34.942 djece koja su praćena od rođenja do četvrte godine života. Roditelji su redovito ispunjavali upitnike o zdravstvenom stanju djece, dok je manji dio sudionika prošao i krvne pretrage kako bi se procijenili imunološki odgovori povezani s alergijama.
Starija dob majke i manji rizik od alergija
Rezultati su pokazali da se rizik od razvoja pojedinih alergija smanjuje s porastom dobi majke. U dobi od jedne godine alergija na hranu dijagnosticirana je kod oko 6,6 posto djece, no taj je udio bio niži među djecom starijih majki.
Primjerice, alergiju na hranu imalo je oko 7,3 posto djece koju su rodile majke u dobi od 25 do 29 godina, u usporedbi sa 6,1 posto djece majki u dobi od 35 do 39 godina te 4,3 posto djece čije su majke imale 40 ili više godina.
Sličan se trend uočio i kod piskanja, ranog simptoma koji se često povezuje s razvojem astme. Djeca majki starijih od 35 godina rjeđe su imala piskanje već u prvoj godini života.
Do četvrte godine isti se obrazac zadržao. Djeca starijih majki imala su manji rizik od piskanja, rjeđe su imala dijagnosticiranu alergiju na hranu i pokazivala su manju osjetljivost na grinje. Kada su oba roditelja imala 35 ili više godina u trenutku rođenja djeteta, zabilježene su slične pojave.
Moguća objašnjenja
Istraživači ističu da na razvoj alergija utječe složena kombinacija genetskih, okolišnih i životnih čimbenika. U analizi su uzeli u obzir obiteljsku povijest alergija, izloženost duhanskom dimu, prihode kućanstva i razinu obrazovanja roditelja.
Autori navode nekoliko mogućih razloga zbog kojih djeca starijih majki imaju manji rizik od alergija. Stariji roditelji često imaju veću financijsku stabilnost, bolji pristup zdravstvenoj skrbi i više zdravstvenog znanja, što može pozitivno utjecati na trudnoću i rani razvoj djeteta.
Razlike u načinu života, razini stresa i zdravstvenim navikama također mogu igrati važnu ulogu. Iako se genetske i epigenetske promjene povezane s dobi roditelja često spominju u kontekstu povećanih rizika, istraživači smatraju da se ti čimbenici mogu kombinirati s okolišnim utjecajima na načine koji smanjuju osjetljivost na pojedine alergije.
Ograničenja studije
Autori upozoravaju da ovi rezultati ne znače da je starija dob majke općenito zaštitna, niti umanjuju poznate rizike povezane s kasnijim trudnoćama, poput većeg rizika od kromosomskih abnormalnosti ili određenih komplikacija.
Umjesto toga, nalazi upućuju na to da je odnos između dobi roditelja i zdravlja djeteta složeniji nego što se ranije pretpostavljalo.
Također naglašavaju da je riječ o opservacijskoj studiji, što znači da se može utvrditi povezanost, ali ne i uzročno-posljedična veza. Za potpunije razumijevanje bioloških i društvenih mehanizama potrebna su dodatna istraživanja, kao i provjera postoje li slični obrasci u drugim populacijama.