Žena koja kaže da bi svi trebali nazvati Putina izabrana za predsjednicu Bugarske
PREMA gotovo konačnim rezultatima Središnjeg izbornog povjerenstva, vršiteljica dužnosti bugarskog predsjednika Ilijana Jotova pobijedila je u drugom krugu predsjedničkih izbora, čime je postala prva žena na toj dužnosti.
Na temelju obrađenih 99.95 posto glasačkih listića, Jotova je u drugom krugu izbora osvojila 57.58 posto glasova, odnosno oko 1.1 milijuna glasova, dok je njezin suparnik Andrej Gjurov dobio 39.47 posto, odnosno oko 749.500 glasova. Oko 2.95 posto birača nije podržalo nijednog kandidata.
U prvom krugu, održanom 25. listopada, nijedan kandidat nije osvojio potrebnu većinu za pobjedu. Jotova je vodila s 34.6 posto glasova, a odmah iza nje bio je Gjurov s 32 posto. Jotova, bivša potpredsjednica, postala je vršiteljica dužnosti predsjednika nakon što je Rumen Radev u siječnju podnio ostavku.
Radev se potom kandidirao na parlamentarnim izborima te je pobijedio s programom koji mnogi politički analitičari smatraju sklonim Kremlju. Radev podupire Jotovu, a oboje su se zalagali za diplomatsko rješenje rata u Ukrajini.
Devet godina bila je potpredsjednica države
Jotova, 62-godišnja bivša novinarka i nekadašnja zastupnica u Europskom parlamentu, posljednjih je devet godina obnašala dužnost potpredsjednice uz Rumena Radeva. Radev je, nakon uvjerljive pobjede svoje stranke "Progresivna Bugarska", formirao prvu stabilnu vladu u toj zemlji nakon niza godina.
Bugarska je članica NATO-a od 2004. godine, a Europskoj uniji pridružila se 2007. godine. Iako među parlamentarnim strankama postoji širok konsenzus o prozapadnom smjeru zemlje, rašireno prorusko raspoloženje, utemeljeno na tradicionalnim povijesnim i kulturnim vezama s Rusijom, dijeli bugarsko društvo, osobito od početka sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu.
Samu sebe opisala je kao "predsjednicu mira"
I Jotova i Radev zalagali su se za diplomatsko rješenje kojim bi se okončao rat u Ukrajini, ali su se izbjegavali jasno očitovati o mogućoj umiješanosti Rusije u napade dronovima na području Crnog mora. Jotova je u posljednjim danima kampanje poručila da bi "svi trebali nazvati predsjednika Putina", a samu sebe opisala je kao "predsjednicu mira". Protivi se slanju vojne pomoći Ukrajini.
Tijekom televizijskog sučeljavanja dvoje predsjedničkih kandidata, Jotova se zauzela za postizanje sporazuma koji bi uključivao i Ukrajinu i Rusiju, poručivši da se "mir može postići samo pregovorima". Predložila je i sigurnosni sastanak svih šest crnomorskih zemalja na kojem bi se potpisao moratorij na neprijateljstva.
Funkcija bugarskog predsjednika uglavnom je ceremonijalna. Iako šef države nema izvršne ovlasti i sve važne političke odluke mora odobriti parlament, izravan izbor daje predsjedniku veći politički autoritet.
Predsjednik je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, može uložiti veto na zakone, potpisuje međunarodne ugovore i imenuje veleposlanike. Bugarski predsjednici biraju se na petogodišnji mandat i mogu obnašati dužnost najviše dva mandata.