PREMA prvoj procjeni koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u prosincu mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj iznosila je 3,8 posto. Hrvatska je po visini inflacije bila četvrta zemlja eurozone, pri čemu su višu inflaciju imale Slovačka i Estonija, po 4,1 posto, te Austrija, 3,9 posto.

Međutim, ekonomski analitičar Damir Novotny smatra kako tu nema nikakve drame. "U ukupnoj kompoziciji cijena proizvoda koje se mjere, rastom cijena prednjačile su usluge. No cijene su se općenito stabilizirale. Vidimo da su se cijene nekih prehrambenih proizvoda stabilizirale, neke čak i pale", rekao je Novotny za N1.

"Recimo, na europskom tržištu mesa je velika ponuda pa su pale cijene mesa. Pale su i cijene mliječnih proizvoda. Maslac danas možete dobiti na veletrgovinskom tržištu u Europi za 94 centa za kilogram, a prije godinu dana cijena mu je bila 3 eura", nastavio je.

"Pad cijena bit će pokretan globalnim učincima"

Tvrdi kako je razlog tome hiperprodukcija. "Uvijek je tako. Kada su visoke cijene, proizvođači imaju više motiva za povećanje proizvodnje, a onda dođe do korekcije cijena. I hrvatsko tržište zapljusnuto je tim valom snižavanja cijena. Eto, unatoč svinjskoj kugi kod nas je cijena svinjetine pala. Cijene usluga također su se stabilizirale. Cijene pizze više ne rastu, kao i cijene kave", naglasio je.

"Ako se rast potrošnje i potražnje nastavi istim tempom, tada će se napetost održavati, ali trenutno imamo trend spuštanja cijena hrane i stabilizacije cijena usluga. Na koncu, i cijena nafte pada unatoč svim globalnim konfliktima i neravnotežama. Cijena barela nafte sada je 60 eura, a venezuelanska teška nafta prodaje se čak po 40 eura za jedan barel", napomenuo je.

"Sve je to utjecalo na stabilizaciju cijena i pad inflacije u europodručju ispod 2 posto. Zbog jake potražnje i potrošnje koje generiraju kućanstva koja sada očito imaju višu razinu dohodaka, a time i raspoloženje da se troši, u Hrvatskoj i dalje postoji pritisak koji pokreće rast cijena", upozorio je.

"S druge strane, pad cijena bit će pokretan globalnim učincima. No došli smo do vrhunca i u ovoj godini rast cijena neće se nastaviti dosadašnjim tempom, to ne znači da će cijene početi padati", dodao je.

"Ne smijemo tvrditi da statistika nije valjana"

Mnogi građani smatraju kako je inflacija znatno viša nego što službeni podaci pokazuju.

"To su psihološki aspekti njihovih očekivanja. Realni podaci su nešto sasvim drugo. Ne možemo i ne smijemo tvrditi da statistika nije valjana, to bi bilo pretjerano. Nemamo druge. Nekome je kava od 2,20 eura preskupa. U Virovitici je, primjerice, kava 1,20 eura dok će u Dubrovniku biti 5 eura. Kad vidim da je nešto skupo, ne kupujem", poručio je Novotny.

"Uspostavljena je ravnoteža na višoj razini cijena. Imamo ravnotežu ponude i potražnje i nema razloga da se cijene sada ne stabiliziraju. Ako budu pretjerane, turisti neće dolaziti, a domaći potrošači neće kupovati", zaključio je Novotny.