JAPANSKI jen pao je na najnižu razinu u odnosu na američki dolar u posljednjih 40 godina, zbog čega su ulagači u stanju visoke pripravnosti zbog moguće nove intervencije japanske vlade koja bi mogla imati posljedice za američke dionice, tržište državnih obveznica i šire globalno gospodarstvo.

Pad jena na razine nezabilježene od 1986. godine potaknut je promjenom očekivanja vezanih uz američke kamatne stope, ponajviše zbog rata s Iranom, ali i oporavkom dolara. Iako je japanska vlada već intervenirala ranije ove godine kako bi poduprla svoju valutu, nije uspjela zaustaviti njezin pad, pa se trgovci sada, dok je jen na novim višedesetljetnim minimumima, pripremaju za novi pokušaj, piše CNN.

Zašto jen slabi?

Trgovci valutama klade se da će američka središnja banka (Fed) vjerojatno zadržati kamatne stope stabilnima, ili ih čak i podići, u nadolazećim mjesecima kako bi se borila protiv inflacije potaknute naftnim šokom zbog američko-izraelskog rata s Iranom. Ta promjena u Fedovim prognozama dovela je do jačanja dolara, stvarajući pritisak na jen i druge valute. Indeks američkog dolara ove je godine porastao za 3 %, oporavivši se nakon pada od 9 % u 2025. godini.

"Naftni šok zbog američko-iranskog rata bio je kap koja je prelila čašu i dodatno oslabila jen, a sve je pojačao nedavni zaokret Feda prema oštrijoj monetarnoj politici", pojasnio je u e-mailu Lee Hardman, viši valutni ekonomist u MUFG-u.

Vrijednost valuta obično raste i pada ovisno o razlikama u kamatnim stopama među državama. Japanska središnja banka (BOJ) 16. lipnja podigla je svoju referentnu kamatnu stopu na 1 %, što je najviša razina od 1990-ih. Međutim, ta je stopa i dalje znatno niža od one američkog Feda, koji je u lipnju zadržao svoju stopu u rasponu od 3.5 % do 3.75 %. Taj jaz potiče ulagače da prebacuju novac iz Japana u SAD u potrazi za većim prinosima, što jača dolar i slabi jen, istovremeno povećavajući nestabilnost na globalnim tržištima.

Dodatnu potporu dolaru (i pritisak na jen) dala je i nedavna presuda Vrhovnog suda, koji je u ponedjeljak odlučio da predsjednik Donald Trump ne može smijeniti guvernerku Feda Lisu Cook bez dokaza o nepravilnostima, čime je ojačana neovisnost središnje banke. Japanska valuta posljednjih se mjeseci već nalazila na najnižim razinama prema dolaru od 2024., no proteklih je dana probila i te granice te pala na najnižu točku od 1980-ih.

Što slab jen znači za Japan?

Japan je tijekom 2000-ih i 2010-ih održavao iznimno niske, pa čak i negativne kamatne stope kako bi potaknuo gospodarstvo i spriječio deflaciju nakon teške recesije 1990-ih. Godine 2024. BOJ je počeo podizati stope jer je inflacija premašila ciljanu razinu od 2 %. Unatoč tome, jen je nastavio slabiti jer su japanske kamatne stope i dalje niske u usporedbi s ostatkom svijeta.

Nekontrolirani pad valute, u kombinaciji s tvrdoglavom inflacijom, mogao bi izazvati ekonomsku krizu. Slabija valuta poskupljuje uvoz, a Japan uvozi velik dio svoje hrane i energije. Američko-izraelski rat s Iranom i posljedični rast cijena nafte imali su ogroman utjecaj na azijska gospodarstva koja ovise o nafti s Bliskog istoka.

"Japanski dužnosnici jasno su poručili da slab jen ugrožava troškove uvoza i produbljuje krizu troškova života u Japanu, što je postalo ključno pitanje za birače", naveo je u bilješci Chris Turner, globalni voditelj tržišta u ING-u.

Kako bi intervencija utjecala na američka tržišta?

Japanska vlada može ojačati svoju valutu tako da prodaje američke dolare ili imovinu u dolarima, poput američkih državnih obveznica, a zatim tim sredstvima kupuje jene. Prema Turneru iz ING-a, intervencija bi se mogla dogoditi već ovog vikenda. Nagli skok jena mogao bi uzdrmati financijska tržišta stvaranjem pritiska na dolar i državne obveznice.

Vlada je i ranije intervenirala, posljednji put početkom ove godine. Prema podacima ING-a, Japan je krajem travnja i početkom svibnja prodao imovinu u vrijednosti od oko 70 milijardi dolara kako bi ojačao jen. Utjecaj na američka tržišta bio je minimalan, a intervencija nije riješila temeljne uzroke problema. Ako bi Japan prodao još više svojih američkih državnih obveznica, to bi moglo podići njihove prinose, koji rastu kada cijene obveznica padaju. Ipak, analitičari smatraju da bi ukupni učinak bio skroman s obzirom na veličinu američkog tržišta obveznica.

"Pokušaji japanske valutne intervencije obično se provode u premalom opsegu - govorimo o desecima milijardi u usporedbi s tržištem državnih obveznica vrijednim oko 29 bilijuna dolara - da bi imali značajan utjecaj na američke prinose", rekao je Karl Schamotta, glavni tržišni strateg u Corpayu.

Unatoč tome, posljedice za tržište dionica postoje. Jedna od popularnih strategija na Wall Streetu uključuje posuđivanje jena za ulaganje u američke dionice, što je relativno povoljno zbog povijesno niskih kamatnih stopa BOJ-a. Međutim, ako jen naglo ojača zbog vladine intervencije dok BOJ podiže stope, posuđivanje odjednom postaje skuplje. To bi moglo dovesti do raspleta takozvanog "carry tradea", pri čemu bi trgovci morali prodavati svoje dionice kako bi otplatili zajmove.

Nepredvidivost trenutka

"Međutim, kampanja 'šoka i strahopoštovanja' koja bi uključivala znatno veće volumene trgovanja, osobito ako bi bila koordinirana s američkim Ministarstvom financija, mogla bi pokrenuti naglo raspetljavanje 'carry trade' poslova, s ozbiljnim negativnim posljedicama za američka dionička tržišta", dodao je Schamotta. U kolovozu 2024. rasplet upravo takvog "carry tradea", potaknut podizanjem kamatnih stopa BOJ-a tog srpnja, doveo je do oštrog pada američkih dionica, posebno onih tehnoloških.

Valutna tržišta imaju izravne posljedice na američko tržište dionica, gdje su bilijuni dolara američke štednje vezani u mirovinskim fondovima. Kako tržištima sve više upravljaju algoritmi, neuobičajena kretanja na valutnim tržištima postaju važna i za dionice. Nestabilnost u "carry tradeu" dogodila bi se u trenutku kada su neki analitičari već zabrinuti zbog rasta vrijednosti dionica u sektoru umjetne inteligencije i tehnologije ove godine.

Jen na 40-godišnjem minimumu i istovremeni oporavak dolara također odražavaju koliko su tržišta bila nepredvidiva ove godine. "To gdje se nalazimo na polovici godine svjedoči o potpunoj nepredvidivosti ovog trenutka. U siječnju je većina analitičara očekivala nastavak pada dolara i oporavak jena. Suočeni s golemim poremećajima u globalnom gospodarstvu, obje su te pretpostavke odlučno opovrgnute", zaključio je Schamotta.