PRAVOBRANITELJICA za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić danas je, izvijestivši o radu u 2023., rekla da je u toj godini po prvi put zabilježen porast kaznenih djela nasilja u obitelji te navela da su žene i dalje suočene s diskriminacijom na temelju spola i majčinstva.

"Žene su i dalje društvena skupina koja je suočena s diskriminacijom na temelju spola, majčinstva i obiteljskog statusa u društvenoj, javnoj i privatnoj sferi", rekla je Ljubičić. Dodala je da je njezin Ured primao i pritužbe muškaraca, najviše iz područja roditeljske skrbi.

Kaže da su tijekom 2023. radili na ukupno 1909 predmeta, od kojih se 829 odnosilo na zaštitu od diskriminacije, dok se većina ostalih odnosila na praćenje primjene Zakona o ravnopravnosti spolova. Najviše pritužbi građana, kao i ranijih godina, odnosilo se na područje uprave, a po osnovi diskriminacije većinom se radilo o diskriminaciji na temelju spola.

Broj kaznenih djela pretekao broj prekršajnih

Budući da se najveće prepreke s kojima se žene susreću na tržištu rada odnose na dob i majčinstvo, smatra da je potrebno ojačati zaštitu trudnica koje rade na ugovor o radu na određeno vrijeme.

Ljubičić je istaknula i da je 2023. bila ključna godina u kojoj je broj kaznenih djela pretekao broj prekršajnih. Tako je bilo 8460 kaznenih djela zbog nasilja u obitelji, dok je prekršajnih djela bilo 7675. U blagom je porastu i broj kaznenih djela seksualnog uznemiravanja pri čemu, upozorila je, sudska praksa bilježi izrazito niske brojke postupaka zbog te vrste diskriminatornog ponašanja.

Više od 16.000 muškaraca koristilo je očinski dopust

Ljubičić je pozdravila uvođenje očinskog dopusta te povećanje naknade plaće za vrijeme rodiljnog dopusta. Navela je da je rodiljski dopust koristilo oko 2022 očeva, dok je očinski dopust koristilo njih više od 16.000.

Upozorila je da u zadnjih deset godina postoji stagnacija u udjelu žena u upravnim odborima i nadzornim odborima. Također, žene prosječno zarađuju oko 110 eura manje od muškaraca, dok je rodni jaz u mirovinama u 2023. bio 20.3 posto.

Osvrćući se na ostvarivanje prava LGBTIQ osoba upozorila je na negativno izvještavanje o transrodnim osobama u pojedinim medijima i portalima, a što je dovelo i do pojedinih napada na njih.

Tijekom rasprave lijeva oporba pozdravila je izvješće te upozorila na porast kaznenih djela u obitelji i među bliskim osobama, naglasivši važnost jačanja prava žena, dok desne stranke zabrinjavajućom stranom izvješća smatraju dijelove koji se odnose na diskriminaciju na temelju spolne orijentacije.

Ljubičić iz DP-a: To je ideološka promocija jednog načina života

Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a) rekla je da je policija i dalje sklona provoditi tzv. dvostruka terećenja tj. ne razlikuju primarne počinitelje od žrtava. Uz to, kaže, u određenom broju slučajeva femicida policija nije prepoznala karakteristične okidače za femicid, primjerice, odluku žene da napusti nasilnog muškarca, uhođenje i nametljivo ponašanje, prijetnje ubojstvom i sl.

Tomislav Josić (Domovinski pokret) je pak ustvrdio da LGBTIQ politike odavno nisu samo borba za prihvaćanje nego ideološka promocija jednog načina života. "Sada vidimo da pravobraniteljica izrijekom traži da svi javno podržavaju takav način života, što je potpuno neosnovano", rekao je. Drži i da se Ljubičić postavlja u ulogu cenzora što se, kaže, vidi na primjeru njezinih javnih očitovanja o skupini muškaraca koji subotom mole na trgovima.

Upozorio je i na to da pravobraniteljica u dijelu koji se odnosi na rodni identitet ne pokazuje ni najmanju rezervu prema postupcima rodne tranzicije iako je, rekao je, dokazano da je to kod mladih posljedica dubljih problema koji i nakon tranzicije ostaju neriješeni.