KIJEV je poručio da ostaje otvoren za konstruktivan dijalog sa Seulom, unatoč odluci Južne Koreje da povuče svojeg veleposlanika. Odluka je uslijedila samo nekoliko dana nakon što je južnokorejski predsjednik zaprijetio kaznenim mjerama jer je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, prema tvrdnjama Seula, prekršio ugovor o tajnosti podataka, piše Euronews.

Južna Koreja jučer je objavila povlačenje veleposlanika iz Ukrajine, čime je zaoštrila prosvjed zbog nedavnog istupa predsjednika Zelenskog. On je javno otkrio informacije o transferu dvojice sjevernokorejskih ratnih zarobljenika u Seul, za koji južnokorejska strana tvrdi da je trebao ostati tajan.

Ministarstvo vanjskih poslova u Seulu nije preciziralo kada će se veleposlanik Park Ki-chang vratiti, ali je potvrdilo da će nastaviti konzultacije s Ukrajinom i izrazilo nadu u mirno rješenje spora. S druge strane, glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Heorhij Tihij izjavio je da Kijev ostaje otvoren za dijalog. "Diplomacija mora biti jača od emocija", poručio je Tihij.

Pozadina spora

Diplomatski sukob počeo je nakon govora Zelenskog u Ujedinjenim narodima 23. rujna, gdje je spomenuo prebacivanje sjevernokorejskih vojnika. Seul optužuje Kijev za kršenje ugovora o tajnosti podataka koji se odnosi na njihov transfer sredinom rujna. Kijev, međutim, poriče postojanje takvog dogovora.

Vojnici o kojima je riječ bili su dio kontingenta od više tisuća sjevernokorejskih trupa koje su poslane kao podrška Rusiji u ratu protiv Ukrajine. Nakon zarobljavanja početkom 2025. godine, izrazili su želju za preseljenjem u Južnu Koreju, jer bi se u slučaju povratka u domovinu mogli suočiti s progonom.

Južna Koreja pristala ih je primiti u skladu sa svojom politikom prihvata i financijske potpore za sjevernokorejske prebjege, a Sjevernu Koreju pravno smatra dijelom svojeg teritorija.

Strateški interesi i motivi

Južnokorejski dužnosnici tvrde da je tajnost dogovorena zbog zabrinutosti za sigurnost vojnika i njihovih obitelji u Sjevernoj Koreji. Ipak, mnogi analitičari smatraju da je liberalna vlada Južne Koreje vjerojatno bila zabrinuta i da bi objava transfera mogla naštetiti njezinim naporima za poboljšanje odnosa s Pjongjangom.

Sjevernokorejski državni mediji nisu komentirali slučaj, ali je Pjongjang ranije oštro reagirao na prebjege svojih građana i optuživao Seul za otmice. Pjongjang od 2019. izbjegava razgovore sa Seulom i SAD-om te je usredotočen na jačanje svojeg nuklearnog programa.

Zasad nije jasno koje će daljnje korake Južna Koreja poduzeti. Analitičari ističu da je održavanje dobrih odnosa s Ukrajinom u nacionalnom interesu Seula, jer Kijev može pružiti obavještajne podatke o sve široj suradnji Sjeverne Koreje i Rusije, kao i o iskustvima s bojišta.

Suradnja s Ukrajinom važna je i za partnerstva Južne Koreje s brojnim zapadnim zemljama koje podržavaju Kijev. Promatrači smatraju da je Zelenski otkrio informacije o transferu kako bi upozorio na opasnost sjevernokorejske vojne potpore Rusiji i time pokušao osigurati veću međunarodnu pomoć.

Južna Koreja je od 2022. godine Ukrajini poslala 396 milijuna eura humanitarne pomoći. U srpnju je predsjednik Lee Jae Myung, tijekom sastanka sa Zelenskim, obećao dodatnih 89 milijuna eura pomoći.