STOPA nataliteta u Kini pala je na povijesno nisku razinu, produbljujući strahove od velikog gospodarskog šoka u nadolazećim desetljećima zbog smanjenja goleme radne snage i rasta broja umirovljenika.

Niz mjera kineskih vlasti za poticanje rađanja - od novčanih potpora i poreznih olakšica do novih pravila koja olakšavaju sklapanje braka - dosad nije uspio zaustaviti pad, pokazuju podaci objavljeni prošlog mjeseca. No, zemlja razmatra i drugo potencijalno rješenje: robote i automatizaciju, piše CNN.

Tehnološki odgovor na demografsku krizu

Kineski vođa Xi Jinping godinama nadzire napore za modernizacijom i automatizacijom proizvodnog sektora, što je dio cilja da se Kina transformira u samodostatnu visokotehnološku silu. Taj se napor sada poklapa sa žurbom Pekinga da se suoči s demografskim preokretom koji, ako se ne riješi, prijeti slomom mirovinskog sustava, povećanjem troškova zdravstvene skrbi i gušenjem produktivnosti. To bi moglo potkopati povjerenje u javne institucije i gospodarski rast.

"Ako Kina nastavi istim putem kao u posljednjih 20 ili 30 godina, doći će do goleme krize zbog nesklada između demografskog i gospodarskog sustava. Ali zašto bi to učinili?", rekao je Stuart Gietel-Basten, stručnjak za demografiju sa Sveučilišta znanosti i tehnologije u Hong Kongu. Stručnjaci kažu da bi, uz dobro upravljanje, kineski prodor u automatizaciju i umjetnu inteligenciju, uz druge prilagodbe, mogao uvelike pomoći u zaustavljanju gospodarskog pada uzrokovanog demografijom, barem u nadolazećim desetljećima. No, upravljanje takvom tranzicijom, koja kratkoročno može ukinuti radna mjesta, a dugoročno promijeniti prirodu rada, velik je izazov za svaku vladu, a kamoli za zemlju od 1.4 milijarde ljudi čiji se rast desetljećima temeljio na golemoj radnoj snazi.

Ulozi su posebno visoki za vladajuću Komunističku partiju, koja je svoj legitimitet vezala uz gospodarsku stabilnost i cilj da Kina postane "srednje razvijena zemlja" unutar idućeg desetljeća. Način na koji se Peking sada priprema imat će dugoročne posljedice za globalno gospodarstvo. "Ako Kina uspije ostvariti održiv rast produktivnosti rada pomoću robota, digitalizacije i umjetne inteligencije, moći će održati, pa čak i povećati, industrijsku proizvodnju s manje tvorničkih radnika", rekao je Guojun He, profesor ekonomije na Sveučilištu u Hong Kongu. "Automatizacija stoga može znatno ublažiti, ali ne i potpuno poništiti gospodarski učinak smanjenja radne snage, osobito u industrijskoj proizvodnji. No, ti će se učinci razlikovati među industrijama i zahtijevat će 'kombinaciju politika', od obrazovanja do socijalne sigurnosti, kako bi se sve uspješno provelo", dodao je.

Vodeća sila u robotici

Kina je već daleko najveće svjetsko tržište industrijskih robota, a u 2024. godini u njoj je instalirano više od polovice svih robota na svijetu, prema Međunarodnoj federaciji za robotiku. Diljem zemlje, robotske ruke usklađeno rade na zavarivanju, bojanju i sastavljanju proizvoda u visoko automatiziranim pogonima ili čak u "mračnim tvornicama", gdje nema potrebe za svjetlima jer nema ljudskih radnika. Visoka razina automatizacije omogućuje kineskim tvornicama masovnu proizvodnju vrhunskih električnih vozila i solarnih panela po niskim cijenama, što potiče njihov rastući trgovinski suficit s ostatkom svijeta.

Peking također snažno ulaže u humanoidne robote, a više od 140 tvrtki u Kini ih sada razvija u području preplavljenom državnim subvencijama. Iako su ti humanoidi zasad uglavnom izložbeni primjerci kineskih tehnoloških ambicija, neki se već testiraju na proizvodnim linijama i u logističkim centrima. Sve je to dio napora da Kina zadrži konkurentsku prednost u novoj eri visoke tehnologije, što je opisano u vladinom planu "Made in China 2025", objavljenom 2015. godine - iste godine kada je Peking ukinuo kontroverznu politiku jednog djeteta.

Iako demografska kriza možda nije bila pokretačka snaga te industrijske politike, automatizacija i umjetna inteligencija sada se predstavljaju kao alati za ublažavanje njezinih posljedica. "Kako se demografska slika počinje okretati protiv Kine, ideja o automatizaciji, a sada i o umjetnoj inteligenciji, postala je dio narativa... 'Ostvarit ćemo golem rast produktivnosti i zato pad broja stanovnika neće biti važan'", rekao je Bert Hofman, profesor na Institutu za istočnu Aziju Nacionalnog sveučilišta u Singapuru.

Starenje nacije i mirovinski sustav

Službena vizija uključuje robote ne samo kao tvorničke radnike, već i kao njegovatelje za rastuću populaciju starijih od 60 godina. Oni sada čine 23% stanovništva, a do 2100. godine mogli bi činiti više od polovice, prema projekcijama UN-a. Hitna potreba za proširenjem sustava skrbi pogoršana je nasljeđem politike jednog djeteta, koja je stvorila generaciju jedinaca koji se moraju brinuti o roditeljima bez pomoći braće i sestara. Nedavne vladine smjernice pozivaju na razvoj humanoidnih robota i tehnologija umjetne inteligencije za poboljšanje skrbi za starije, kao i na razvoj sučelja mozak-računalo i egzoskeleta za pomoć starijim građanima.

Druga briga je državni mirovinski sustav, za koji se predviđa da bi mogao ući u deficit kako stanovništvo stari. I ovdje bi "utrka između tehnološkog napretka i starenja stanovništva" mogla imati utjecaja, smatra Tianzeng Xu, analitičar za Kinu u Economist Intelligence Unitu. "Pod uvjetom da napredak za određenu marginu nadmaši starenje, poboljšanjem produktivnosti rada još uvijek je moguće održati naš mirovinski sustav održivim", rekao je Xu.

Zamke u utrci za produktivnost

No, neizvjesno je kako će se sve točno odigrati, ne samo za mirovinski sustav, već i za gospodarstvo u cjelini. "U ovoj utrci između pada broja stanovnika i rasta produktivnosti, Kina će ostati daleko ispred sve do 2070-ih, kada će pad radne snage postati brži od rasta produktivnosti", rekao je Hofman, dodajući da je teško predvidjeti kako će nove tehnologije promijeniti rad i da bi nas "produktivnost mogla itekako iznenaditi."

Druga strana medalje je utjecaj tranzicije na radnu snagu. Kina se već suočava s nedostatkom radnika u nekim sektorima i nezaposlenošću u drugima, a tehnologija bi tu bol mogla prvo produbiti. Procjenjuje se da bi umjetna inteligencija i roboti mogli utjecati na oko 70% kineskog proizvodnog sektora. "Vremenski okvir je ključan. Dugoročno gledano, automatizacija je dio rješenja za manjak radne snage. No, kratkoročno i srednjoročno, ako se procesom loše upravlja, postoji rizik od istiskivanja radnika koji još nemaju jasne alternativne prilike, što stvara dodatne društvene i političke pritiske", rekao je He.

Upravljanje ovim procesom zahtijeva "ozbiljna ulaganja u prekvalifikaciju i usavršavanje", tako da radnici mogu prijeći na upravljanje automatiziranim sustavima. "Također će biti potrebne snažnije politike socijalne sigurnosti kako bi se podržali radnici dok mijenjaju posao, lokaciju ili sektor, ili se suočavaju s nezaposlenošću", dodao je He. Stručnjaci naglašavaju da je automatizacija samo jedan dio rješenja. Uz ulaganje u obrazovanje, potrebne su i daljnje reforme mirovinskog sustava, poput podizanja dobne granice za umirovljenje, te napori da se ljude dulje zadrži u svijetu rada. "Iako će iznimno niska stopa nataliteta bez sumnje imati goleme posljedice za društvo, pad ukupnog i radno sposobnog stanovništva odvijat će se postupno, ostavljajući vremena za prilagodbu", zaključio je Philip O'Keefe, profesor na Sveučilištu New South Wales u Australiji.