PITANJA siromaštva i nejednakosti jedni su od gorućih problema današnjice, oko kojih ne postoji konsenzus. Samo pitanje o tome kako se boriti protiv siromaštva je predmet spora, a još više pitanje o izvorima siromaštva. Jednakost prilika je ultimativni cilj dobrog liberalnog društva oko kojeg se slažu gotovo svi, ali su velika neslaganja oko toga kako osigurati društvo u kojem će svi imati približno jednake prilike, bez obzira na spol, dob i socio-ekonomski status obitelji u kojoj su rođeni.

Financijska situacija obitelji u kojoj je netko rođen i odrastao ima velik utjecaj na njegov uspjeh u životu. Jasno je da se bolje roditi u utjecajnoj i bogatoj obitelji koja može osigurati dobro obrazovanje, odgoj i poznanstva. Definitivno se radi o životnoj prednosti, ali kolikoj ovisi primarno o tipu društva u kojem se netko rodio i živi, tj. o državi.

Države EU se jako razlikuju po pitanju jednakosti prilika za sve stanovnike, zbog korupcije

Unutar same EU postoje velike razlike s obzirom na to koliku šansu za uspjeh u životu ima netko tko je rođen u siromašnoj i netko tko je rođen u bogatoj obitelji. Može ih se podijeliti na države u kojima financijska situacija obitelji u kojoj je netko rođen ima jako velik, pa i presudan utjecaj na kasniji životni uspjeh, i države u kojoj financijska situacija obitelji u kojoj je netko rođen ima mali ili uopće nema utjecaj na financijski uspjeh pojedinca u životu. 

Jedan od razloga za to je korupcija. Jednostavna definicija korupcije je zloupotrebljavanje javnog položaja moći za ostvarivanje privatnih interesa, financijskih i drugih. Definicije su različite, baš kao pojavni oblici korupcije, ali njen utjecaj je jasno vidljiv.

Razara društvo i države iznutra, uništava povjerenje među ljudima i prema institucijama, dovodi do neefikasne i nepoštene raspodjele blagostanja unutar države te do pravne, političke i financijske nejednakosti. Jedan od pojmova koje je teško definirati, ali lako prepoznati. 

Velike razlike između država EU u stopama siromaštva s obzirom na obitelj odrastanja, Hrvatska među najgorima

Prema istraživanju statističke agencije EU Eurostat, u nekim članicama postoje izražene razlike u stopama siromaštva s obzirom na to u kakvoj je obitelji netko odrastao. Konkretno, osobe koje su živjele u obitelji s lošom financijskom situacijom u dobi od oko 14 godina imaju puno veću šansu i sami biti u lošoj financijskoj situaciji kada odrastu. 

Ali ne u svakoj državi. Najgora situacija je u Bugarskoj, gdje je svaka druga osoba (48.1 posto) koja je živjela u obitelji s lošom financijskom situacijom bila u istoj takvoj situaciji nakon odrastanja, tj. u dobi između 25 i 59 godina.

Za osobe koje su živjele u obiteljima s dobrom financijskom situacijom okolnosti su daleko bolje, jer je puno rjeđe da (14.4 posto) budu u opasnosti od siromaštva kada odrastu. Razlika je golemih 33.7 postotnih bodova. Nakon Bugarske je najgora situacija u Rumunjskoj (27 postotnih bodova razlike), Italiji (19.6 postotnih bodova razlike) te Mađarskoj (12.5 postotnih bodova razlike). 

I u Hrvatskoj je situacija loša, jer je 10.7 posto onih koji su odrastali u obitelji s dobrom financijskom situacijom kasnije u životu u opasnosti od siromaštva, a 22.2 posto onih koji su odrastali u obitelji s lošom financijskom situacijom.

Razlika od 11.5 postotnih bodova sugerira da je puno teže izbjeći siromaštvo onima koji su odrastali u obitelji s lošom financijskom situacijom nego onima koji su odrastali u obitelji s dobrom financijskom situacijom. 

S druge strane, u Švicarskoj, Danskoj, Sloveniji, Finskoj i Švedskoj rizik od siromaštva nema puno veze s financijskim uspjehom obitelji u kojoj se odrastalo. Podjednako je velika šansa da se onaj tko je živio u financijski stabilnoj obitelji kasnije u životu nalazi u riziku od siromaštva, kao i kod onih koji su odrastali u obiteljima s lošom financijskom situacijom. Obiteljska povijest po tom pitanju nema velik utjecaj, u prosjeku. 

Zašto je u nekim državama onima koji su odrastali u siromašnim obiteljima puno teže izbjeći siromaštvo?

Od država u kojima je financijska situacija obitelji u kojoj je netko odrastao skoro nevažna (Švicarska, Danska, Slovenija, Finska, Švedska) do država u kojima je to jedna od najvažnijih stvari koje utječu na rizik od siromaštva kasnije u životu (Bugarska, Rumunjska, Italija, Mađarska, Belgija, Hrvatska), vidljivo je i da se razlika među državama pojavljuje primarno kod onih koji su živjeli u obiteljima s lošom financijskom situacijom.

Pojednostavljeno, rođeni u dobrostojećim obiteljima se svuda "snađu" u životu, tj. razlike među državama po pitanju rizika od siromaštva u dobi od 25 do 59 godina relativno su male bez obzira na državu. Oni koji su odrastali u obiteljima s lošom financijskom situacijom imaju veliku vjerojatnost da budu u riziku od siromaštva, dok su u drugima izjednačeni s osobama iz financijski stabilnih obitelji.

Na prvi pogled se može primijetiti puno razlika između jednih i drugih zemalja; društvenih, ekonomskih, političkih, institucionalnih itd. Kolokvijalno bi se moglo reći da se radi o "uređenim" državama na jednoj strani i "neuređenima" na drugoj. A to je zapravo samo eufemizam za korupciju.

Korupcija je ta koja održava nepravde u društvu, ne bogatstvo samo po sebi

Za testiranje veze između korupcije i rizika od siromaštva s obzirom na financijsku situaciju obitelji u kojoj se odrastalo može se koristiti Indeks percepcije korupcije, neprofitne međunarodne udruge Transparency International. On se temelji na procjeni stručnjaka, poduzetnika i šefova kompanija. Iako se radi o anketnoj procjeni, metodologija se razvija od 1995. i rezultati se jako dobro slažu s "čvrstim" mjerilima kao što su BDP po stanovniku, dohodak, plaće itd.

Naravno, postoje izuzeci, ali oni ne ruše pravilo. Indeks je raspona od 0 do 100, manji indeks predstavlja više korumpirane države, a što je bliže 100, to je percepcija korupcije u državi manja.

Uspoređujući razlike u postotku ljudi koji su u riziku od siromaštva s obzirom na to jesu li odrastali u obitelji s dobrom ili lošom financijskom situacijom s Indeksom percepcije korupcije, može se izračunati da je korelacija između to dvoje umjereno velika.

U prosjeku je veća razlika u stopi rizika od siromaštva s obzirom na financijsku situaciju obitelji u kojoj su odrastali što je manji Indeks korupcije, tj. što je korupcija raširenija u državi. Korelacija je relativno snažna. To navodi na zaključak da postoji snažna veza između pitanja koliko financijska situacija obitelji u kojoj je osoba odrastala utječe na kasniji rizik od siromaštva i korupcije.

Ništa iznenađujuće, s obzirom na to kako korupcija funkcionira, kako se održava, kako stvara nepotizam i povlaštene društvene skupine i kako se u korumpiranim državama mijenjaju "pravila igre" da bi se održavala društvena, politička i financijska povlaštenost nekih skupina. 

Hrvatska je jedna od država EU u kojima financijska situacija obitelji rođenja i odrastanja ima velik utjecaj na kasniju financijsku situaciju u životu i rizik od siromaštva, velikim dijelom upravo zbog korupcije, u svim njenim oblicima. Bogatstvo nije to koje održava društvene nepravde, nego korupcija.