Nova sezona Skeptika kreće s pitanjima o otpadu u Gospiću, spermagedonu i CERN-u
U ZAGREBAČKOM klubu Sax u Palmotićevoj 22/2 u srijedu 7. listopada, počinje nova sezona Skeptika u pubu. Program od 18 do 21 sat donosi tri predavanja o temama koje povezuju znanstvenu znatiželju s vrlo konkretnim pitanjima o okolišu, zdravlju i budućnosti istraživanja.
Skeptici u pubu okupljaju znanstvenike i sve zainteresirane za znanost i kritičko mišljenje u neformalnom okruženju, uz predavanja i razgovor s publikom uz piće i atmosferu puba. Ideja je da se složene teme približe ljudima koji se njima ne bave profesionalno, ali žele razumjeti što znamo, kako smo to doznali i gdje prestaje naše znanje.
Otpad u Gospiću: Što nam nalazi zapravo govore?
Prvo predavanje, „Hrvatske priče o otpadu i druge zgode”, održat će biolog i ekotoksikolog Branimir K. Hackenberger. U njegovu središtu bit će aktualna rasprava o otpadu u Gospiću, mikroplastici i PFAS-ovima, skupini spojeva poznatoj pod nazivom „vječne kemikalije”.
Prema najavi, Hackenberger će objasniti zašto tvrdnja da je nešto „u granicama propisa” sama po sebi ne daje cjelovit odgovor na pitanja o biološkim učincima sastojaka otpada. Govorit će o tome kako rezultati testiranja ovise o tvarima koje smo odlučili tražiti, što nam govori nalaz mikroplastike u podzemnoj vodi i zašto se onečišćenje različito širi kroz krš i slavonsko tlo.
Riječ je o pitanjima koja se lako izgube između umirujućih službenih poruka i najava katastrofe. Za procjenu problema važno je razumjeti što je uzorkovano, koje su analize provedene i što njihovi rezultati mogu pokazati.
Index je već prenio niz članaka o Hackenbergerovim upozorenjima i analizama situacije u Gospiću.
CERN priprema novi korak u istraživanju prirode
Fizičar Mirko Planinić održat će predavanje „Kako CERN pomiče granice radoznalosti”. Govorit će o nadogradnji akceleratora i detektora te planovima za budući kružni sudarač u tunelu opsega približno 90 kilometara.
Tema dolazi u važnom trenutku za CERN https://home.cern/science/accelerators/hilumi-lhc/ . Veliki hadronski sudarač, LHC, ove je godine ušao u razdoblje velike nadogradnje. Cilj projekta LHC-a visokog luminoziteta jest omogućiti znatno više sudara čestica, a time i prikupljanje više podataka za istraživanje temeljnih sastavnica prirode.
Odvojeno od toga razvijaju se planovi za budući kružni sudarač, FCC. Odluka o njegovoj gradnji još nije donesena. Ta je razlika važna: nadogradnja postojećeg stroja i prijedlog novoga dva su različita koraka u dugoročnom razvoju CERN-a.
Planinićevo predavanje otvorit će i šire pitanje odnosa temeljnih istraživanja i tehnološkog razvoja. Potraga za odgovorima na naizgled apstraktna pitanja zahtijeva nove instrumente, preciznija mjerenja i obradu golemih količina podataka.
Spermagedon: Što stoji iza dramatičnog naziva?
Treće predavanje, „Spermagedon, kriza muške plodnosti”, održat će Dejan Ljiljak. Naziv spermagedon koristi se u raspravama o mogućoj globalnoj krizi muške plodnosti, osobito nakon istraživanja koja su upozorila na pad broja spermija.
Jedna od ključnih analiza, koju je proveo tim Hagaija Levinea, obuhvatila je 223 studije s uzorcima prikupljenima između 1973. i 2018. U skupini muškaraca koji nisu birani prema statusu plodnosti autori su procijenili pad prosječne koncentracije spermija od 51.6 posto.
Takav nalaz otvara ozbiljna znanstvena pitanja. No procjena promjene u analiziranim populacijama nije isto što i pouzdano predviđanje trenutka u kojem će ljudi izgubiti sposobnost razmnožavanja.
U najavi predavanja spominju se i dramatične projekcije do 2045. godine te politička i ideološka tumačenja muške plodnosti. Zbog složenosti i polemičnosti tema je posebno prikladna za Skeptike. Naime, ona zahtijeva razdvajanje izmjerenih podataka, pretpostavki o budućnosti i poruka koje se oko njih grade.
Od CFI-ja i prvih okupljanja do današnjih Skeptika
Povijest zagrebačkih Skeptika povezana je s CFI-jem Croatia, osnovanim 2011. godine, i krugom ljudi koji su se okupljali oko promocije znanosti, humanizma i kritičkog mišljenja.
Iz tog šireg okruženja razvila su se i neformalna druženja posvećena znanosti, a današnji program organizira Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenja Skeptici.
Rani susreti, među ostalim, odigravali su se u zagrebačkom Spunku. Primjerice, u travnju 2012. ondje je filozof Pavel Gregorića održao predavanje o Davidu Humeu, uz dvadeset minuta izlaganja i dvadeset minuta rasprave. symblogia.wordpress.com
Takav format, koji i danas funkcionira, dobro opisuje bit projekta: predavač predstavlja temu, a publika dobiva priliku postavljati pitanja, tražiti dodatna objašnjenja i raspravljati. S vremenom su se predavanja održavala i u drugim prostorima, uključujući i Movie Pub, a Skeptici u pubu zaživjeli su i izvan Zagreba, osobito u Rijeci.
Nobelovac i Đikić pred publikom u pubu
Među istaknutim gostima Skeptika u pubu bio je i britanski kemičar Harold Kroto, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1996., koju je podijelio s Robertom Curlom i Richardom Smalleyjem za otkriće fulerena. Riječ je o strukturama ugljika među kojima je najpoznatija molekula C60, oblikom nalik nogometnoj lopti.
Veliko zanimanje izazvalo je i gostovanje Ivana Đikića u Saxu u studenome 2014. Klub je tada bio prepun tako da su brojni mladi posjetitelji predavanje pratili stojeći.
Predavanja koja su preko Indexa došla do šire publike
Index je prenosio brojne teme i sadržaje povezane s ovim susretima. Primjerice, predavanje Dubravke Bosnić o holizmu i mehanicizmu u medicini bilo je povod za opsežan intervju objavljen 2018.
Prenio je i izlaganje ekonomistice Vedrane Pribičević o inflaciji i savjetima potrošačima te predavanje stručnjaka za javnu upravu Ivana Koprića o problemima hrvatske lokalne samouprave.
U intervjuu s fizičarom Damirom Buškulićem o gravitacijskim valovima i Nobelovoj nagradi koja je dodijeljena za njihovo otkriće spomenuto je i njegovo predavanje na tu temu na Skepticima u Saxu.
U tekstu o homeopatiji Index je opisao i akciju simboličnog „predoziranja” homeopatskim pripravkom protiv nesanice koju su Skeptici u pubu organizirali još 2013. godine.
Index je objavio i proširenu verziju govora o poznatom književniku Peri Kvesiću, održanog na jednom od okupljanja.
Nova sezona nastavlja tu sada već podužu tradiciju.