HRVATSKI građani plaćaju doprinose ukupno 1388 samostalnih umjetnika kojima je priznato pravo na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske.

Kekin zarađuje šest puta više od prosječne plaće

Priča o doprinosima zakotrljala se zbog slučaja Mile Kekina, glazbenika i bivšeg frontmena Hladnog piva, koji je uhićen u sklopu istrage o pranju novca i zlouporabi položaja u vezi sa zemljištem u istarskom gradu Bujama. Stavlja mu se na teret da je oštetio proračun za nešto manje od 7000 eura.

>> Kekin mjesečno zarađuje preko 10.000 eura. Mi mu plaćamo doprinose za zdravstveno

Možemovka Sandra Benčić rekla je da Kekin iznos koji mu se stavlja na teret zaradi za jednu večer. Prema imovinskoj kartici njegove supruge, Kekin godišnje uprihodi 130.733,41 euro od samostalne umjetničke djelatnosti, no unatoč tome država mu pokriva doprinose.

Prema pravilniku koji regulira ovaj status, za uživanje prava treba zarađivati manje od prosječne bruto plaće u Hrvatskoj (od samostalne umjetničke djelatnosti ili izvan umjetničkog stvaralaštva i djelovanja, za posljednje tri godine za koje su obrađene godišnje porezne prijave), koja iznosi 21.576 eura godišnje. Kekin zarađuje točno šest puta više nego što bi trebao za uživanje ovog prava.

U pravilniku stoji da se do statusa samostalnog umjetnika može doći tako što će se svojim stvaralaštvom dati zamjetan doprinos hrvatskoj kulturi. Pravilnik, dakle, ostavlja diskrecijsko pravo Stručnom povjerenstvu Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika da ga uvrsti na tu listu, a konačnu odluku mora odobriti Ministarstvo kulture i medija.

Kekin legitimno može biti na ovom popisu iako ne zadovoljava financijske kriterije, ali to bi značilo da je dobio odobrenje posebnog povjerenstva na temelju zamjetnog doprinosa hrvatskoj kulturi i umjetnosti.

Gomila poznatih ljudi na listi: Boris Novković, Davor Gobac, Ana Rucner, Danijela Martinović, Mrle i Prlja iz Leta 3, Vojko V...

Provjerili smo i druge samostalne umjetnike na ovoj listi. Među izvođačima popularne i/ili narodne glazbe, između ostalih, tu su: Ivo Amulić, Tomislav Bralić, Giuliano, Ivana Husar Mlinac, Marija Husar Rimac, Maja Vučić, Jadranka Ivaniš, Alen Vitasović, Ivana Vrdoljak Vanna, Danijela Martinović, Boris Hrepić, Mario Huljev, Maja Blagdan, Mirela Priselac Remi, Marko Tolja, Zoran Prodanović (Let 3)...

Status samostalne umjetnice ima i Ana Rucner kao instrumentalistica klasične glazbe. Neki koji su poznati kao pjevači zabavne glazbe status samostalnih umjetnika dobili su kao skladatelji. Između ostalih, to su: Boris Novković, Goran Bare, Mladen Burnać, Davor Gobac, Edin Osmić (Edo Maajka), Andrija Vujević (Vojko V), Dubravko Ivaniš, Dražen Turina Šajeta, Denis Dumančić, Aleksandar Antić iz TBF-a, Damir Martinović (Let 3)... 

Na popisu i Damir Hoyka, Oliver Frljić, Kristina Krepela, Robert Kurbaša, Janko Popović Volarić, Goran Navojec, Zuhra, Davor Rostuhar...

Među samostalnim umjetnicima su i kazališni redatelji Oliver Frljić, Ivica Buljan i Aleksandra Broz, fotograf Damir Hoyka, glumice Kristina Krepela, Ecija Ojdanić, Csilla Barath Bastaić, glumci Robert Kurbaša, Janko Popović Volarić, Goran Navojec, Zlatan Zuhrić Zuhra, Dejan Aćimović, književnici Damir Karakaš, Ivana Bodrožić, pisci Renato Baretić, putopisac Davor Rostuhar...

Jasno je da neki na listi jedva spajaju kraj s krajem

Osnovno pitanje je može li biti umjetnosti ako se ona subvencionira javnim novcem i kakva je umjetnost koja se naslanja na podršku HDZ-ove Nine Obuljen Koržinek. Ako ovo hipotetsko pitanje ostavimo po strani, jasno je kako na listi, od ovih gotovo 1400 ljudi, ali i među onima koje smo izdvojili i koji su u određenom smislu popularni, nisu svi isti.

Postoje tu koreografi, prevoditelji, manje poznati književnici, slikari, plesači, fotografi, kipari, dizajneri... Ukratko, ljudi za koje je lako moguće da ne zarađuju prosječnu plaću. Ako bi im država već potpomogla i ako nemaju problem s tim da ovise o javnom novcu, ne vidimo ništa sporno u tome da su tražili da im se plaćaju doprinosi.

Nemamo egzaktne podatke o zaradama, ali...

No, postoje i oni za koje je već golim okom jasno kako zarađuju puno više od minimuma.

Nemamo egzaktne podatke o zaradama svih pjevača ili glumaca na ovoj listi (Kekinova zarada je javnosti dostupna zbog imovinske kartice njegove supruge), ali jasno je da dugogodišnja karijera i popularnost nekih od ovih umjetnika, poput Borisa Novkovića, Ane Rucner ili Vanne, sugeriraju da bi mogli ostvarivati značajne prihode.

Vanna je 2022. bila jedna od rekorderki na estradi s više od 20 dogovorenih koncerata tog ljeta. Iste godine održala je u Areni veliki koncert Vanna, 30 godina - Puna memorija. Pronašli smo i da na Instagramu reklamira L'Oréal.

HDS ZAMP je objavio popis deset domaćih glazbenih autorica koje su u 2024. ostvarile najveću zaradu od autorskih prava. Među njima je bila i Vanna.

Prema dostupnim podacima, Boris Novković je za doček 2009. pjevao u Kutini za 100 tisuća kuna, a svoj nastup je reprizirao 1. siječnja u Budvi za 20 tisuća eura. Ovdje se radi o podacima od prije 15 godina, novije nemamo. Pretpostavlja se da su cijene skočile uslijed inflacije, no cilj nam je samo ilustrirati kako se honorari poznatih izvođača okvirno kreću.

Splitski menadžer Ivan Bubalo na svom je Facebooku objavio status o Marku Tolji u kojem je tražio 60 tisuća kuna za ljetne nastupe koje po mjestima organiziraju turističke zajednice. Tolja je nedavno objavio fotografiju s Rolexom, a čini se da se radi o modelu Datejust 41 u izdanju koje ga je koštalo između 10 i 15 tisuća eura. Ne znamo je li njegov.

Rucner dobila veliki novac od HTZ-a

Znano je i kako je za nastupe, snimanja i putovanja Ane Rucner Hrvatska turistička zajednica (na čijem je čelu tada bio Niko Bulić) od 2010. do 2013. potrošila 5,3 milijuna kuna.

Rucner je poznata po brojnim koncertima svake godine, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, što uključuje solo nastupe, festivale i suradnje s drugim umjetnicima. Poznata je i po suradnji s modnim brendom ELFS, koji je dizajnirao kostime za njezine koncerte, ali i po reklamama za Gavrilović paštetu.

Iako konkretne podatke o zaradama nemamo, po svemu sudeći, one ne bi trebale biti manje od prosječne hrvatske plaće.

Zašto se neki pjevači vode kao skladatelji?

Ministarstvo kulture i medija i Hrvatsku zajednicu samostalnih umjetnika pitali smo raspolažu li informacijom koliko umjetnika od ovih 1388 zarađuje više od prosjeka, a na listu su dospjeli odlukom Stručnog povjerenstva Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, odnosno potvrdom ministarstva.

Budući da se značajan broj pjevača na ovoj listi vodi kao skladatelji, pitali smo ih gleda li se za dospijevanje na listu ukupna zarada glazbenika ili samo ona iz oblasti preko koje su prijavljeni (u ovom slučaju skladateljstvo). Još nismo dobili odgovore na ta pitanja.

Novković, koji je na listi kao skladatelj, za RTL je rekao da su kriteriji rigorozni:

“Što se tiče kriterija, koji su rigorozni i visoki, to svakako možete pronaći na stranicama HZSU-a ili dobiti informacije od djelatnika. To ne spada u tajne ili povjerljive podatke."

Postoji i obveza povrata

Prema pravilniku, postoji i obveza povrata neosnovano uplaćenih doprinosa s kamatama ako su uplaćivani nakon što su nastupile okolnosti koje utječu na prestanak prava na uplatu doprinosa, a samostalni umjetnik je znao ili je morao znati za te okolnosti.

Iako bi prema odredbama pravilnika stvari trebale biti jasne, financijska revizija ukinuta je 2015. Sad se samo provjerava umjetnički dio kroz razne kriterije koje bi umjetnici trebali zadovoljiti. Većina njih odnosi se na brojčane pokazatelje umjetničkog djelovanja, poput broja projekata, izložbi, izvedbi ili objavljenih radova.

Ministrica Obuljen Koržinek: Ovo je postojalo i u socijalizmu

O ovoj temi oglasila se i ministrica Nina Obuljen Koržinek, koja je u priopćenju istaknula kako se sustav kakav imamo u Hrvatskoj naslanja na model koji je postojao još u socijalizmu.

Naglasila je da su 2005. godine u Pravilnik uvedeni i financijski kriteriji koje je bilo potrebno ispuniti za ostvarivanje prava, ali koje su umjetnici trebali dokazati i svake četiri godine, kada su prolazili reviziju.

"2015. godine, za vrijeme koalicijske vlade SDP-a, izmijenjen je Pravilnik i ukinut je financijski cenzus za reviziju prava", napomenula je.

"Ministarstvo ne može samo izmijeniti pravilnik"

U priopćenju stoji kako je Ministarstvo kulture i medija 2019. godine započelo rad na izradi novog Zakona te kako je potrebno urediti sustav, prilagoditi ga današnjem vremenu i učiniti ga transparentnijim.

"Na izravno pitanje kako je moguće da se glazbeniku koji zarađuje više od 130.000 eura godišnje plaćaju doprinosi iz državnog proračuna, odgovaramo da je financijski cenzus ukinut 2015. godine. Sadašnji zakonodavni okvir ne omogućuje Ministarstvu da samostalno izmijeni Pravilnik, nego se to može učiniti samo uz suglasnost svih strukovnih udruga okupljenih u Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika", piše u priopćenju.

Napomenuli su da samo manji postotak onih kojima je priznato pravo na uplatu doprinosa zarađuje više od cenzusa koji je ranije postojao u Pravilniku i kako u najvećem broju slučajeva umjetnici ne prelaze cenzus.