JEDNOSMJENSKA nastava u svim hrvatskim osnovnim školama trebala je biti riješena do 2027. godine. To je prije tri godine najavljivao ministar obrazovanja Radovan Fuchs, uvjeravajući da će škole postupno prijeći na rad u jednoj smjeni.

No školska godina je počela, a taj cilj nije ostvaren. Učenici u brojnim školama i dalje nastavu pohađaju u dvije smjene, dok je država u međuvremenu postavila nove rokove. Fuchs sada govori o 2031. godini, uz iznimku Zagreba. Provjerili smo koliko škola još čeka jednu smjenu, koliko ih je dosad izgrađeno ili dograđeno te kako s prelaskom na jednosmjensku nastavu stoje Zagreb i Split.

Rok se pomicao kako se približavao

Cilj jednosmjenske nastave tijekom 2023. više se puta ponavljao, uključujući najave da do 2027. nijedna škola ne bi trebala raditi u dvije smjene. Bilo je to i u mjesecima uoči parlamentarnih izbora održanih u travnju 2024., kada se prelazak na jednosmjensku nastavu redovito isticao kao jedan od ciljeva obrazovne politike.

Kako se rok približavao, međutim, postalo je jasno da sve škole neće biti spremne. U veljači ove godine ministar Fuchs rekao je da cjelodnevna nastava ipak neće krenuti 2027. kako je ranije bilo predviđeno. Vlada je tada najavila dodatnih 521 milijun eura za izgradnju i dogradnju osnovnih škola do 2030. godine, a kao cilj do kraja desetljeća navela da bi u jednoj smjeni trebalo raditi 91 posto škola, koje bi obuhvaćale 82 posto učenika.

Samo dva tjedna poslije Fuchs je izašao s novim ciljem - do 2031. sve škole u Hrvatskoj trebale bi raditi u jednoj smjeni, uz iznimku Zagreba. Rok se tako ponovno pomaknuo, a pitanje je koliko je škola danas još uvijek daleko od jedne smjene.

U dvije ili tri smjene oko 159 tisuća učenika

Prema podacima Ministarstva za školsku godinu 2025./2026., u Hrvatskoj je u jednoj smjeni radilo oko tri od četiri osnovne škole. Svaka četvrta škola i dalje je radila u dvije smjene, a pet škola nastavu je organiziralo u tri smjene.

Situacija je još izraženija kada se gledaju učenici. U dvije ili tri smjene nastavu je pohađalo više od polovice osnovnoškolaca, odnosno oko 159 tisuća učenika.

Ministarstvo trenutačno nema podatke za novu školsku godinu jer škole još nisu unijele podatke u bazu. Istodobno navodi da bi, prema dosad izdanim suglasnostima za škologradnju, nakon realizacije tih projekata u jednoj smjeni trebalo raditi 92 posto škola, koje bi obuhvaćale 84 posto učenika.

U posljednjih godinu dana završena je dogradnja ili rekonstrukcija 27 osnovnih škola, čime je osigurano 139 novih učionica i prostor za više od 3700 učenika. Uz to je izgrađeno osam potpuno novih osnovnih škola s još 150 učionica i četiri nove školske sportske dvorane.

Jednosmjenska nastava nije sama sebi cilj. Država je uvodi kao preduvjet za cjelodnevnu školu, model u kojem učenici veći dio dana provode u školi uz redovnu nastavu te dodatne i izvannastavne sadržaje, vrijeme za učenje, prehranu i odmor.

U međuvremenu uvedena je i obveza osiguravanja kuhanih obroka u školama, no ni taj se dio reforme ne može provoditi u svim školama jer nemaju odgovarajuće uvjete. Izgradnjom, dogradnjom i rekonstrukcijom škola država upravo pokušava stvoriti infrastrukturu potrebnu za jednosmjenski rad i cjelodnevnu školu, uključujući i odgovarajuće prostore za prehranu.

Zagreb gradi škole, ali rok za jednu smjenu je neizvjestan

U Zagrebu početkom ove školske godine 75 objekata osnovnih škola radi u dvije smjene, dok ih 56 radi u jednoj smjeni, navode iz Grada Zagreba. Tijekom školske godine očekuju prelazak još nekoliko škola u jednosmjensku nastavu - OŠ Gračani, gdje su u tijeku radovi na sanaciji i uređenju učionica, kuhinje i blagovaonice, OŠ Borovje i OŠ Stjepana Bencekovića, na kojima se provodi dogradnja, te OŠ Horvati, za koju se gradi zamjenski objekt.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec kaže da je Grad na europska sredstva prijavio 29 projekata škola, ukupne vrijednosti veće od 340 milijuna eura. Nešto više od polovice tog iznosa financirat će se europskim sredstvima, a ostatak iz gradskog proračuna.

Četiri škole koje se trenutačno grade, dodaje Dolenec, po završetku će prijeći na rad u jednoj smjeni. No zbog opsega radova i činjenice da se velikim dijelom radi o dogradnji postojećih škola, Grad još ne može jamčiti da će sve biti završeno u predviđenim rokovima.

"Jasno je da je pothvat prelaska u jednu smjenu u Gradu Zagrebu puno zahtjevniji nego u bilo kojem drugom manjem gradu. S obzirom na ukupan broj škola u Gradu Zagrebu, mi sada govorimo o nešto manje od polovice škola koje rade u jednoj smjeni. Svi projekti su pripremljeni i imaju osigurano financiranje, ali brzinu određuje činjenica da se u velikom broju radi o dogradnji postojećih škola i privremenom izmještanju dijela djece", rekla je Dolenec.

Na pitanje o roku, odnosno može li Zagreb ispuniti cilj do 2030., bila je oprezna.

"Ja sada ne mogu dati ruku u vatru za 2030., ali svi projekti su pripremljeni i imaju osigurano financiranje iz gradskog proračuna i europskih sredstava. Uz velike organizacijske napore škole, roditelja i gradskog ureda vjerujem da ćemo stići taj rok", rekla je.

U Splitu manje od 40 posto škola radi u jednoj smjeni

Situacija je bitno drugačija u Splitu. Od 29 osnovnih škola njih samo 11 radi u jednoj smjeni, dok 16 škola i dalje radi u dvije, a dvije škole nastavu organiziraju u čak tri smjene. To znači da trenutno manje od 40 posto splitskih osnovnih škola ima jednosmjensku nastavu.

Iz Grada Splita navode da je od 2021. godine sedam osnovnih škola prešlo iz dvije u jednu smjenu.

"Svi pothvati koje Grad Split trenutačno radi po pitanju škola, bilo da je riječ o izgradnji, dogradnji ili rekonstrukciji, rade se s ciljem da sve škole prijeđu na jednosmjenski rad, a do 2031. godine Grad Split može ostvariti taj cilj", navode iz Grada.

Problem pritom nije samo u smjenama. Od 29 osnovnih škola njih 12 trenutno ima vlastitu kuhinju za pripremu toplih obroka, dok ostale imaju samo čajne kuhinje.

Grad Split planira na natječaj Ministarstva prijaviti izgradnju četiri nove centralne kuhinje s blagovaonicama, kao i izgradnju i opremanje blagovaonica u školama koje ih nemaju ili nemaju adekvatne prostore.

Jednosmjenska nastava tako i dalje ostaje jedan od najvećih infrastrukturnih izazova hrvatskog školstva. I dok Ministarstvo nakon prvotnog roka od 2027. sada cilja na 2031. godinu, uz iznimku Zagreba, u pojedinim gradovima još uvijek velik broj učenika svakodnevno nastavu pohađa u dvije ili čak tri smjene.