UMJESTO najavljivanog velebnog trgovačkog centra s autobusnim terminalom i garažama, u neposrednoj blizini zgrade zagrebačkog Gradskog poglavarstva i dvorane Vatroslav Lisinski danas se nalazi potpuno devastirana zgrada.

Iako se godinama najavljivalo da će na mjestu bivšeg modernističkog sjedišta Zagrebačke banke u Paromlinskoj 2 biti sagrađena nova zgrada, danas je zapušten prostor prepun smeća i glodavaca, a u njemu se okupljaju beskućnici i ilegalni migranti.

Galerija

Zgrada se nalazi na gotovo 9500 kvadrata vrijednog zemljišta u samom centru Zagreba i u neposrednoj blizini Glavnog kolodvora, ali po fotografijama bi se lako moglo pomisliti da se radi o zgradi u nekom od ukrajinskih gradova na prvoj crti bojišnice.

Starije generacije pamte je kao najljepšu Zagrebačku banku, što je i bila do 2012. Tada se banka seli, a zgrada je nekoliko puta išla na bubanj. Godine 2018., već jako zapuštenu, preuzima je Josip Baričević. "Ja sam to kupio od Županijskog suda. Vlasnik je prije bila ZABA. Ne znam koga pitati. Ovo zatečeno izdanje je bilo, ja sam je takvu kupio", rekao je vlasnik zgrade Josip Baričević za HRT. 

Ako se pita gradsku vlast - vrijeme joj je očito isteklo. Vlasnik je godinama to mogao učiniti sam, a sada bi je mogao srušiti grad. 

Vlast traži da se sruši, vlasnik tvrdi da ima novi projekt

Grad traži rušenje zgrade. "Ili će sam srušiti ili će mu se srušiti pa će mu se ispostaviti račun. Znači ako će sam ići rušiti, ja ću osobno doći na rušenje i sve ću vas pozvati i čestitat ću mu da konačno to ruglo u centru ne stoji ovako kako stoji", rekao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. 

Vlasnik kaže da ima novi projekt za tu lokaciju, no iz grada poručuju - može projekt, ali uz prethodni javni arhitektonski urbanistički natječaj. "Recimo za pola godine da će se pokrenuti u tom smjeru da se prostor riješi", obećao je Baričević. 

"Sada ako želi rušiti ili ako želi graditi mora raspisati javni arhitektonski natječaj i može graditi, ali po sadašnjim okvirima GUP-a", poručio mu je Tomašević. 

"Ja apsolutno želim ispoštovati GUP, prema tome kako je po GUP-u tako će i objekt i biti sagrađen", odgovorio je Baričević. 

Arhitekti: Ovo se nije smjelo dopustiti

Arhitekti kažu da nije svejedno kako će izgledati novi objekt jer se nalazi na najjačoj urbanističkoj osi. 

"Ima tome lijeka. Po meni ovo se nije smjelo dozvoliti, odnosno investitor, odnosno vlasnik zgrade je trebao biti kažnjen čim je počeo zapuštati zgradu", kazala je predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac. 

"Svakako treba respektirati urbanu matricu i poziciju ovog objekta. Treba respektirati važne transverzale, što pješačke što kolne", rekla je Bunjevac.

Kako je počelo propadanje?

Zgrada je djelo poznatog zagrebačkog arhitekta Kazimira Ostrogovića, autora kompleksa Instituta Ruđer Bošković, zagrebačke gradske vijećnice, Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Vile Zagorje.

Gradila se od 1962. do 1964. za potrebe Komunalne banke te je bila dograđivana 70-ih godina, a zadnja dogradnja bila je 1986. godine. Zgrada je dograđivanjem izgubila izvornu vizuru.

Na toj lokaciji se od 1956. nalazila poslovnica Zagrebačke banke, koja je ugašena kad se banka 2012. preselila u svoje novo sjedište na Trgu bana Josipa Jelačića.

Propali stari planovi o trgovačkom centru s autobusnim terminalom i garažama

Neposredno prije nego što je prodala svoju središnju poslovnu zgradu u Paromlinskoj ulici u centru Zagreba, Zagrebačka banka je od arhitektonskog ureda 3LHD zatražila studiju mogućeg razvoja "Projekta Paromlinska", prema kojem bi na mjestu ove zgrade trebali niknuti novi trgovački centar te prošireni autobusni terminal s garažama.

Suteren je prema prijedlogu trebao biti rezerviran za autobusni terminal, ispod kojeg bi se nalazile tri razine podzemnih garaža, a iznad bi bili trgovački centar i poslovni, odnosno uredski prostori. Projekt je tada podržao i Grad Zagreb.

Građevinska tvrtka Stipić grupa, danas Konos Construction, krajem 2012. kupila je zgradu za 120 milijuna kuna, što je čak 26 milijuna kuna više od početne cijene koju je tražila Zagrebačka banka.

Već iduće godine Stipić grupa je podnijela zahtjev za predstečajnu nagodbu zbog 600 milijuna kuna raznih dugova. Kako su za ovu investiciju podigli kredit upravo u ovoj banci, zgrada se na kraju vratila u vlasništvo Zagrebačke banke.

Godinama najavljivali rušenje, zgrada i dalje propadala

Konos Construction je sve do 2017. godine najavljivao rušenje zgrade, koja je u međuvremenu propadala, da bi 2018. godine bila održana nova dražba, kada ju je i kupio sadašnji vlasnik Josip Baričević, odnosno njegova tvrtka Energenius Loci.

Novi vlasnik i tada je medijima govorio kako smatra da se radi o sjajnoj lokaciji i da se nada kako će projekt trgovačko-poslovnog centra zaživjeti. Tada je najavljivao da će kompleks imati i hotelske i ugostiteljske sadržaje.

Danas je derutni objekt, kako kažu stanari susjednih zgrada, mjesto na kojem se okupljaju migranti i beskućnici, a prostori nekadašnje banke su prepuni smeća, građevinskog otpada i štakora.

Sa zgrade je u zadnjih deset godina ukraden bakreni krov, prozori su razbijeni, a oko ruševine je postavljena zaštitna ograda. Ostvare li se najave sadašnjeg vlasnika, ruševina bi nakon deset godina propadanja ipak trebala nestati iz centra Zagreba.