Tekst: I.Ć., J.D.
Foto: Sandra Šimunović,Damjan Tadić, Ranko Šuvar, Goran Mehkek (Cropix)

NAKON više od 12 sati završena je uvodna saborska rasprava o rebelansu proračuna. SDP je podnio amandmane, do sutra u 11 sati i druge stranke imaju pravo na to, a do petka će se raspravljati o novim mjerama Vlade Jadranke Kosor, kao što su uvođenje kriznog nameta i povećanje PDV-a.

"Ovi prijedlozi rebalansa proračuna ne vode u željenom pravcu i zato smo dali sebi truda da pokažemo da je moguće učiniti uštede, odnosno racionalizacije i time uštedjeti više nego što će država uzeti novim porezima i nametima. Čak i kad bi se išlo, opet je ušteda 400 milijuna kuna u korist hrvatskih građana", rekao je predsjednik SDP-a Zoran Milanović.

"Niste rekli ni jedne riječi o tome kako bi trebao izgledati proračun 2010. godine. U Europi se očekuje oporavak. Međutim, prognoze za Hrvatsku nisu tako dobre. Sve će to imati bitne učinke na proračuna za 2010. godinu. Ne vidimo kako se radi na proračunu za sljedeću godinu. Razmotrite naš prijedlog, a očekujemo da počne ozbiljna rasprava o proračunu za sljedeću godinu", rekao je Milanović.

Andrija Hebrang je u ime HDZ-a rekao kako SDP-ovi prijedlozi, kao što je ušteda 500 milijuna kuna na intelektualnim uslugama ili 500 milijuna kuna na infrastrukturnim projektima, rekavši kako bi te uštede donijele dodatnih milijardu kuna minusa. Nije jasno kako je Hebrang došao do te logike, ali u njegovom svijetu je vjerojatno sve moguće.

Ministar Šuker rekao je kako će odgovor na amandmane pokazati kako je to promašena pozicija. Opovrgnuo je Milanovićevu izjavu o tome kako nije bilo naznake o proračunu za 2010., rekavši kako nitko u svijetu nema projekcije za novu godinu.  

Recesijski proračun

"U ovakvim situacijama se povećava proračunska potrošnja, a smanjuju porezi. To potvrđuje ekonomska teorija i praksa i to sve zemlje rade. Hrvatska je u krizu ušla i prije globalne ekonomske krize. Mi smo padali dok su svi drugi padali. Tako da svjetska kriza nema utjecaja na našu situaciju. Također nije točno da smo izbjegli prvi val recesije. Mi igrom slučaja nismo sudjelovali u kupovini vrijednosnih papira, niti smo imali izvoz u SAD, tako da nismo ni sudjelovali u prvom valu. Naša kriza je 90 posto vlastita, a samo 10 posto je uneseno iz inozemstva", rekao je SDP-ov Ljubo Jurčić.

"Nametanje poreza o kojima ćemo pričati sutra djelovat će recesijski. Povećanje poreza na dohodak djelovat će na smanjivanje raspoloživog dohotka stanovništva. Smanjit će se potrošnja, što će smanjiti proizvodnju, što će smanjiti dohodak. Za tri mjeseca smanjit će se porezna baza, pa će se smanjiti dohodak", nastavio je.

"Glavni problem je u tome što smo suočeni s urušavanjem poreznea baze. Suočeni smo sa smanjivanjem nacionalnog dohotka, a to je dosta veliki problem. Znamo da sredstva potrošača dolaze iz kredita i dohotka. Zbog slabije kreditne mogućnosti već se smanjila potrošnja. Zbog smanjivanja porezne baze dolazi drugi val. Zato se prave mjere ne nalaze u ministarstvu financija, nego u ministarstvo gospodarstva. Previše smo zaduženi, svake godine smo trošili više nego što smo proizvodili. Deficit bi trebalo koristiti prema povećanju porezne baze", zaključio je.

Prave mjere ili novi izbori

Gotovo svi SDP-ovi zastupnici napomenuli su kako HDZ zapravo nije donio nikakve antirecesijske mjere, nego mjere koje kratkoročno spašavaju državni proračun. Također su napomenuli kako je vrijeme da hrvatski građani ponovno na izborima odluče kome će dati povjerenje. Poruka je – ili učinite nešto, ili idemo na nove izbore.

HDZ-u se spočitava i to što su u predizbornoj kampanji 2003. i 2007. najavljivali kako neće uvoditi nove poreze i kako će smanjivati PDV, kako nisu socijalno osjetljivi, kako ne rade ništa na smanjivanju rashoda, te kako je cijeli rebalans budžeta zajedno sa svim mjerama kao što je krizni namet samo izbjegavanje odgovornosti.

Velikogorički sukob

Tijekom rasprave došlo je i do osobnih razmirica. Nakon govora velikogoričkog zastupnika Gorana Beusa Richembergha iz HNS-a ministar Šuker se osjetio osobno prozvanim doći na govornicu, posebno nakon što je Beus rekao da je u državnoj upravi zaposleno 60,000 ljudi. Uslijedio je unutarnji velikogorički "sukob" pri kojemu je Šuker Beusu spočitao da je u pučko učilište zaposlio svoju poznanicu i dao joj menadžerski ugovor, te da je nakon gubitka vlasti u Velikoj Gorici potpisao ugovor za 17 milijuna kuna.

Šuker je također bio i oštar, rekavši Beusu kako mu je vrhunac političkog govora dobacivanje iz klupe, a Beus mu odgovorio kako svoju osobnu netrpeljivost prema njemu ne može obuzdati ni u Saboru. Nakon toga je Šuker počeo dobacivati iz klupe, pa je Josip Friščić morao prekinuti svađu.

Šukeru je na tvrdnju o tome kako nema dokaza za pretjerano velik broj zaposlenih u državnoj administraciji odgovorio SDP-ov Željko Jovanović, koji je citirao izvješće Svjetske banke, u kojemu se navode neke brojke. Ustvrdio je i kako nitko ne zna koliko je broj zaposlenih u državnoj administraciji, što je priznala i Sama Jadranka Kosor, a o čemu je pisao i Index.

Gdje je nestao novac?

"Ključno pitanje koje želim postaviti je jeste li učinili baš sve što ste mogli da biste osigurali opstanak, država, proračuna, javnih financija, isplatu plaća, mirovina, i svih drugih izdataka koji se isplaćuju iz državnog proračuna?", upitala se potpredsjednica Sabora Željka Antunović.

Ona je optužila HDZ za podilaženje "brojnim zahtjevima različitih struktura ljudi", trošenje, zaduživanje, od kojeg "danas nemamo ništa". "Pitam se kud je otišao novac", rekla je Antunović. Usprkos potrošenom novcu Hrvatska ima sve neefikasniju javnu administraciju, "sve te ljude koji sjede po raznim agencijama, uredima, od kojih svaki ima svoj proračun, svoje zaposlene, velike naknade za intelektualne usluge", rekla je Antunović, rekavši kako HDZ nije kontrolirao državne rashode, a onda građanima gura ruke u džep za plaćanje svojih obaveza.

Papagaji i guske

Govor Željke Antunović označio je i povratak u sabornicu "velikih stranačkih igrača". Dosad su raspravu vodile "druge ekipe" vlasti i oporbe, HDZ-ovi zastupnici pokušavali uvjeriti javnost kako je Hrvatska u relativno dobroj, iako malo nezgodnoj situaciji, selektivno citirajući podatke o BDP-u i financijskim podacima zemalja iz cijelog svijeta, a oporba ih je pokušavala uvjeriti kako ti podaci ne pričaju cijelu priču.

Bilo je i dramatičnih trenutaka. Rasprava između HDZ-ovog Borisa Kunsta i SDP-ovih Željka Jovanovića i Zvonimira Mršića prerasla je u verbalni duel metaforama. Kunst je svoj govor usmjerio na još jedno nabrajanje HDZ-ovih socijalnih davanja, optužio je banke za lihvarenje građana, a oporbu za papagajsko ponavljanje istih argumenata. Jovanović ga je podsjetio kako je HDZ u svom mandatu povećao državnu administraciju, a Mršić je pričao o prodaji kratkoročnih trezorskih zapisa po velikim kamatama. "Banke ne lihvare samo građane, lihvare i Vladu", a to je "mazanje vrata debeloj guski", rekao je.

Ekonomska teorija po nogometnom sucu

HDZ-ov Goran Marić, doktor ekonomskih znanosti i nogometni sudac iz Gruda, pridružio se logičkim bravurama svog stranačkog kolege Andrije Hebranga koji je prije njega otvorio udar na logiku. U dugom govoru Marić, koji "djeluje po politici HDZ-a", je prvo naveo kako se iz recesije može izići samo pojačanom proizvodnjom, pa je ironično napomenuo kako Hrvatska po mnogočemu prednjači drugim zemljama – po broju automobila, jahti, odvjetnika, mobitela u odnosu na broj stanovnika – onda je naveo dugi niz propusta u upravljanju državom, pokušavši skrenuti pozornost na upravljanje na lokalno razini, a završio je ekonomskom teorijom.

Marić je referirao na oca teorije o slobodnom tržištu Adama Smitha i njegovu teoriju o ulozi poslodavaca u ekonomiji, odnosno teoriju o "nevidljivoj ruci". Međutim, ustvrdio je kako mnogi poslodavci u Hrvatskoj ne brinu za "opće dobro" (iako je Smith pisao kako je opće dobro samo rezultat, a ne namjera djelovanja tržišnih sudionika), pa zaključio kako im ne treba nevidljiva, nego "čvrsta ruka države". Zanimljivo je da zastupnik jedne desno orijentirane stranke traži veće intervencije države, ali to i nije neobično za HDZ. 

Evanđelje po Hebrangu

Čeka se analiza koja je već gotova

Isto tako Kosor se danas držala teze kako nije mogla dati otkaze za 70 tisuća ljudi u državnim službama, jer se još uvijek čekaju rezultati detaljne analize, što je već na Indexu opovrgnuto s obzirom da je analiza već okončana i to u prosincu prošle godine.

Razgovarati i osluškivati

"Ova Vlada nastavit će raditi kao i do sada, a to znači da ćemo nastaviti razgovarati, slušati i osluškivati i onda se odlučiti za ono najbolje", rekla je Kosor dodajući kako se većina sindikata u javnoj i državnoj upravi opredijelila za Vladine prijedloge, a imamu i potporu Hrvatske udruge poslodavaca.

Kosor se dotaknula i Pelješkog mosta, naglašavajući kako su sve investicije prolongirane za pet do šest godina. Također ponovila je kako most nije u proračunu no da su se isto davanja s 200 milijuna kuna smanjila na 100 milijuna kuna, koje će ići za popravljanje županijskih cesta.

Ministar Šuker za sadašnje stanje optužio Račanovu Vladu

Luka Bebić danas je odgovorajući na sve učestalije primjedbe oporbe kako je riječ o haraču, a ne o kriznom nametu, rekao kako je harač jedino pjevanje u "Smrt Smail-age Čengića". 

Ministar financija Ivan Šuker u svojem obrazloženju nije se previše držao najave novih antirecesijskih mjera, već je za sadašnje stanje optužio sadašnju oporbu, a nekadašnju vlast za trenutno teško financijsko stanje. Za vrijeme njegova obrazlaganja Vesna Pusić iz HNS-a napustila je sabornicu.

Ova vlada ne bi trebala dobiti ni jedan euro pomoći!

"Ova vlada  ne bi smjela dobiti niti jedan euro, niti jedan peni pomoći jer taj novac ne bi bio u sigurnim rukama", naglasio je u saborskoj raspravi šef SDP-a Zoran Milanović dodajući kako predložene mjere Vlade samo štete financijskom sustavu koji je zbog neracionalne potrošnje predložila država.

Milanović je odbio kritike HDZ-a kako u SDP-u zazivaju MMF i  ulicu.

"Da ne bi došao MMF, jer to želimo izbjeći, mi smatramo da je vrijeme za prijevremene izbore , vrijeme je za promjenu vlasti", naglasio je Milanović u raspravi.
 

Izvanredna sjednica do petka

Podsjetimo kako smo već pisali Izvanredna sjednica Sabora, zakazana je za danas, a trebala bi trajati sve do petka, kada bi se trebao izglasati već treći rebalans državnog proračuna za ovu godinu, kao i nekoliko zakona koji bi trebali omogućiti najavljene antirecesijske mjere Vlade. Ovog puta premijerka Kosor na svojoj strani nema Hrvatsku stranku umirovljenika, dok je SDSS najavio da će prihvatiti Vladine mjere uz neke modalitete. HSS ostaje i dalje snažan partner koji "ne zabija beštek", a tako bi trebalo biti i s HSLS-om.

> Kosor: Pa, nije valjda da od mene očekujete da ja dijelim otkaze!?

 U petak, mimo svih očekivanja, Vlada je predložila krizni namet na mjesečne primitke od 3000 do 6000 kuna koji bi trebao bi biti u visini od 2 posto, a od 6000 kuna na više oporezivat će se 4 posto! Novčani primici do 3.000 kuna neće se oporezivati. Od ponedjeljka do srijede kada su trajale trodnevne konzultacije Vlada je izašla s najmanje tri prijedloga da bi se u petak odlučila na četvrti.

Prvi prijedlog Vlade bio je da se od javnih i državnih sindikata dodatno smanje plaće za šest posto i ukine božićnica i regres. U utorak na stolu je stajao "krizni namet" od pet ili šest posto, da bi u srijedu prijedlog kriznog nameta bio 3 posto uz povećanje PDV-a od jedan posto. Premijerka Jadranka Kosor više puta je odbacila medijske napise da se Vlada svaki dan predomišljala već je rekla kako su zapravo osluškivali javnost, u isto vrijeme, optužila je medije kako su pretjerali s kritikama.

Krizni namet već sljedeći tjedan

Krizni porez primjenjivao bi se od 1. kolovoza ove godine do kraja 2010. godine iako je upitna njegova provedba u tom vrlo kratkom roku. Osim kriznog nameta, tu je i povećanje PDV-a za jedan posto, koji sada iznosi 23 posto.

Tko hoće, tko neće?

U saborskim klupama naći će se Zakon o naknadi za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama, koji predviđa uvođenje naknade od 6 posto ukupnog prihoda na SMS i MMS poruke te razgovore mobitelima. Sprema se i Zakon o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove odnosno na tzv. luksuzna dobra.

Sve je spremno i za skraćenje radnog tjedna, a poslodavcima koji su se odlučili na neradni petak, država bi pomogla plaćanjem do 20 posto doprinosa te 10 posto neto plaće, odnosno 13 posto za radnike koji imaju djecu. Potpora bi trajala tri mjeseca. Oporba je već proglasila Vladine mjere nedovoljnim i neadekvatnim za izlazak iz krize.