SPORO napredovanje ukrajinskih snaga u ofenzivi koja se odužila na više od dva mjeseca počinje biti sve veći politički problem. Umjesto da neko selo ukrajinske snage osvoje za nekoliko sati, osvajaju ga nekoliko tjedana pa kad im to naposljetku uspije, prikažu oslobađanje kao strateški važan uspjeh.

Ukrajinsko ministarstvo obrane izvještilo se u prikazivanju brojeva koji na prvu izgledaju veliki. Međutim, kad te stotine četvornih kilometara oslobođenog teritorija prenesete na zemljovid, vidite da su to tek mali pomaci.

Stoga ne čudi da sa Zapada dolaze sve jača negodovanja, a sve češće i otvorene kritike neuspješnosti ukrajinske vojske. Otvoreno se procjenjuje da će ukrajinska ofenziva završiti neuspješno. Što nije teško zaključiti s obzirom na sporost i besplodnost. Najveći zapadni mediji kao što su CNN, The Telegraph, BBC, DW i Bild sve otvorenije pišu o problemima ukrajinske vojske. Prije svega o činjenici da je "trpanje" desetke milijardi vrijednog oružja bez adekvatno provedene obuke i preustroja samo smanjilo borbene sposobnosti, umjesto da ih je povećalo.

Iz Kijeva samo stižu opravdanja

Iz Kijeva, koji baš i nije sklon suočiti se sa stvarnošću, istovremeno stalno dolaze opravdanja – Rusi su se ukopali (naravno da jesu kad je ukrajinski politički vrh mjesecima najavljivao ofenzivu) i (neočekivano) postavili minska polja kako bi usporili ukrajinska napredovanja. Čak je i Zelenski ustvrdio da im ofenziva ne ide dobro jer je Zapad kasnio s isporukom oružja, prije svega tenkova.

Obuka za tenkovske posade je s normalnih 50 tjedana skraćena na 5 do 6, a Zelenski valjda misli da je mogla trajati i dva. To skraćivanje sad je rezultiralo ukrajinskim neuspjesima jer zbog zbrzane obuke posade ne znaju ni kako uključiti sustave za noćno motrenje i ciljanje, a kamoli ih uporabiti. Zelenski, koji o vojsci nema pojma, ne shvaća važnost obuke. Važnost bi trebao shvaćati general Zalužni kao vrhovni zapovjednik. Njegova je odgovornost što je dozvolio da nedovoljno uvježbane brigade odu u borbu i u prvih nekoliko dana ofenzive izgube 20 posto sa Zapada doniranog naoružanja.

Realnost za Kijev nije obećavajuća

Igranje brojkama i traženje opravdanja neće promijeniti realnost, a ona zbog neuspješne ofenzive za Kijev nije odveć obećavajuća. Zapad shvaća da ovakva ukrajinska vojska nema šanse osloboditi okupirani teritorij. Daljnje ubacivanje novog naoružanja samo će povećati strukturalne probleme jer će oružje dolaziti u ruke sve slabije uvježbanih vojnika.

Najbolji primjer je namjera Ukrajinaca da borbene avione F-16 uvedu u borbu nakon samo četiri mjeseca obuke pilota. Tu je suludu ideju spriječio Washington. Novi rok je godinu dana obuke, što znači da bi se prvi ukrajinski F-16 mogli uključiti u borbe tek na jesen 2024. godine. A tada će biti prekasno.

Bit će prekasno jer Zapad nema namjeru davati desetke milijardi dolara oružja i streljiva još godinu dana. Po svemu sudeći Ukrajina može računati na ovakav intenzitet pomoći do kraja ove godine, najviše do proljeća naredne. Istovremeno, rast će pritisak da Kijev prizna realnost i pristane na pregovore.
Već su krenuli javni pritisci. Za sada vrlo obazrivi.

Znakovita izjava šefa Stoltenbergova ureda

Tako je Stian Jenssen, šef ureda glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, u intervjuu za norveški list Verdens Gang dao jako znakovit intervju. Činjenica da je izjavu dao Jenssen, a ne njegov šef Stoltenberg, i to ne odveć poznatom Vardens Gangu, ukazuje na namjeru da se ne izazove velika pažnja javnosti. Tu je namjeru upropastila ruska novinska agencija TASS koja je prenijela intervju.

A u njemu Jenssen predlaže da Kijev prizna realnost situacije. Pa kaže: "Mislim da bi za Ukrajinu moglo biti rješenje da se odrekne teritorija i zauzvrat dobije članstvo u NATO-u. Istovremeno, Ukrajina mora sama odlučiti kada i pod kojim uvjetima želi pregovarati." Ako zanemarimo drugu rečenicu koja zapravo ne znači ništa jer Kijev neće imati drugu opciju nego pregovarati ako tako Zapad odluči, Jenssen je prvi put javno rekao da zbog nesposobnosti ukrajinske vojske da učini nešto konkretno Kijev mora prihvatiti da će ostati bez okupiranog teritorija.

Zauzvrat će dobiti članstvo u NATO savezu. Jensen je priznao i da se o poslijeratnom statusu Ukrajine već razgovara i da je već pokrenuto pitanje ustupanja teritorija Rusiji. Na kraju je izjavio: "Ne kažem da bi se to trebalo dogoditi. Ali ovo bi moglo biti moguće rješenje." Drugim riječima, ako se Zalužni i ukrajinska vojska konačno ne pokrenu i ne ostvare nešto veliko, Kijev će morati pristati na gubitak teritorija.